Lijekovi i suplementi Zdravlje i prehrana

Šta su to vitamini?

Vitamini su organski sastojci koji se nalaze u veoma malim količinama u hrani. Čovjeku su neophodni za održavanje zdravlja, rast i reprodukciju. U početku, kada su se tek počeli otkrivati, njihova hemijska struktura bila je nepoznata. Tada je dogovorno da se dodjeljuju oznake koje su bile ili samo slova abecede ili kombinacija brojki i slova. 

Danas se koriste prikladni nazivi za svaki pojedini vitamin npr. tiamin (B1), riboflavin (B2), askorbinska kiselina (C), biotin (H), cijanokobalamin (B12) i dr. Vitamini se moraju unositi u organizam u malim količinama isto kao što se moraju unositi esencijalne aminokiseline i esencijalne masne kiseline. Male količine pojedinih vitamina mogu se sintetisati u organizmu. Tako  naprimjer iz provitamina D nastaje vitamin D pod uticajem sunčanih zraka. Manje količine vitamina K i biotina (vitamina H) nastaje u organizmu uz pomoć crijevne mikroflore. Vitamin B3 (niacin) se sintetizra iz esencijalne aminokiseline triptofana, koju opet moramo unijeti hranom. 

Za razliku od proteina, masti i ugljikohidrata vitamini u organizmu djeluju kao pojedinačne molekule, a ne kao makromolekule. To podrazumijeva da su fukcije vitamina  u ljudskom tijelu esencijalne u enzimskom sistemu metabolizma proteina, ugljikohidrata i masnoća. Vitamini nisu izvori energiju ali pomažu enzimima u procesu metabolizma. Potrebe za vitaminima se mjere u µg ili mg ili u internacionalnim jedinicama (IU).

Njihova apsorpcija u ljudskom tijelu zavisi od unosa u prehrani. Uloge vitamina u organizmu su različite, a neki od njih imaju i posebne karakteristične specifičnosti djelovanja. Tako su vitamini E i C antioksidanti, vitamini B skupine imaju često brojne funkcije koenzima, vitamin K ima značajnu ulogu kod koagulacija krvi, vitamin A ima uticaja na poboljšanje vida, a vitamin D na okoštavanje.

Nedostaci pojedinih vitamina mogu dovesti kako do lakših tako i do težih oštećenja u organizmu. Tako recimo nedostaci vitamina A uzrokuje tzv. noćnu sljepoću, a nedostatak vitamina D rahitis, vitamina E mišićnu slabost, vitamina K usporeno grušanje krvi, vitamina B3 pelagru, vitamina B1 bolest „beri beri“, vitamin B12 anemiju itd. Hemijski sastav vitamina je danas tačno poznat, kao i hemijski oblici i spojevi iz kojih nastaju. Hemijska priroda i fizikalno-hemijske osobine vitamina su raznovrsna. Većina vitamina pojavljuje se u različitim hemijskim oblicima.

Podjela vitamina po topivosti

Vitamini se konvencionalno dijele u dvije osnovne grupe: 

  • topive u vodi – hidrosolubilne i 
  • topive u masnoćama – liposolubilne. 

U liposolubilne vitamine ubrajamo:

  • vitamin D (kalciferol),
  • E (tokoferol), 
  • K (fitomenadion) i 
  • A (retinol).

dok u hidrosolubilne vitamine ubrajamo

  • vitamin B1 (tiamin), 
  • B2 (riboflavin),
  • B6 (piridoksin), 
  • B12 -cijankobalamin, 
  • C (askorbinska kiselina),
  • B3 niacin-nikotinsku, 
  • B5 – pantotensku kiselinu, 
  • B7 – biotin i
  • B9 -folnu kiselinu.

U vitamine se često ubrajaju i inozitol (Ino), PABA-paraaminobenzoeva kiselina, orotinska kiselina – B13, panagmična kiselina – B15, holin, leatril (amgdalin) B17 te bioflavonoidi poznati kao vitamin P.

“Vitaminski sat” pokazuje nazive pojedinih vitamina i namirnice u kojima ih možemo naći.

Oko većine ovih spojeva još postoje kontroverze priznavanja kao vitamina. Liposolubilni vitamini se apsorbuju, transportuju i pohranjuju na duži vremenski period na način koji je općenito veoma sličan tim procesima kod masti. Hidrosolubilni vitamini se metaboliziraju slično vodenim fiziološkim medijima, koji se kraće zadržavaju u organizmu i u večim količinama se izlučuju putem urina.

Postoje izvjesne razlike izmedju vitamina topivih u vodi i vitamina topivih u mastima. Vitamini topivu u vodi su termički nestabliniji pa im se količina u hrani smanjuje tokom pasterizacije i sterilizaciji. Pri nižim režimima termičke obrade gubitak je obično 40 do 60 %, a pri sterilizaciji u nekim slučajevima vitamini potpuno degradiraju.

Prilikom pranja hrane liposolubilni vitamini se zadržavaju u hrani, a hidrosolubilni se dijelom otapaju i ispiraju vodom. Prilikom unosa u organizam moraju se prvo rastvoriti u limfi i tek onda prelaze u krv.Do nedostatka vitamina u organizmu zbog nedovoljnog unošenja u organizam putem hrane, zbog poremećaja u resorpciji kao i zbog gubitka iz tijela.

Poremećaji unosa vitamina

Hipovitaminoze su bolesti izazvane nedovoljnim unosom vitamina putem hrane (primarne hipovitaminoze) ili stečenim poremećajima digestije, apsorpcije i metabolizma vitamina uz zadovoljavajući egzogeni unos (sekundarne hipovitaminoze). Hipovitaminoze se liječe davanjem fizioloških doza vitamina koji nedostaju, ali ih je u pravilu moguće i poželjno prevenirati pravilnom ishranom. 

Uzroci nedostatka vitamina su:

  • nedovoljno unošenje
  • smanjenje apsorpcije
  • smanjenje iskorištenja
  • povećanje ekskrecije
  • povećanje potreba.

Vitamin-reaktivne nasljedne metaboličke bolesti (nasljedne vitaminske ovisnosti) mendelski su (monogenski) nasljedne bolesti u kojima postoji nasljedni poremećaj u metabolizmu vitamina. Njihovo kliničko značenje je u tome što se mogu liječiti nefiziološki velikim “farmakološkim” dozama odgovarajućeg vitamina, one su 10 do 100 puta veće od fizioloških potreba tog vitamina. Postoji više načina za nastanak ovih poremećaja, a to su:

  • defekat transporta vitamina u stanicu
  • defektna pretvorba vitamina u aktivni oblik koenzima
  • defekat spajanja koenzima sa apoenzimom pri stvaranju holoenzima zbog mutacije apoenzima. 

Hipervitaminoze su poremećaji koji nastaju zbog prevelikog, unosa pojedinog vitamina, osobito vitamina topljivih u lipidima. Iznimno su moguće i hipervitaminoze zbog pretjeranog unosa hranom ( primjer unosa vitamina A konzumiranjem jetre sjevernog medvjeda). Različita rastvorljivost vitamina u vodi i mastima uslovljava i razne mogućnosti nastanka hipervitaminoza.

OCIJENITE OVAJ ČLANAK:
Sending
User Review
5 (1 vote)
Midhat Jašić

Midhat Jašić

Prof.dr.sc. Midhat Jašić je redovni profesor na Tehnološkom fakultetu u Tuzli gdje radi kao Šef Katedre za prehrambenu tehnologiju. Renomirani je promotor ispravne prehrane i kulture prehrane.