Ljetne viroze prijete uvijek, a nerijetko na ljetovanju zbog stresa prije godišnjeg odmora imunitet često oslabi. Upravo zato se često razbolimo baš na godišnjem odmoru. Ljetne viroze, najčešće su praćene visokom temperaturom, kašljem, vodenastom sekrecijom iz nosa, a nekada i proljevom i povraćanjem. Najčešće brzo dođu i brzo odu. Često traju dva do tri dana, ali svejedno su jako neugodne. Ako imate samo visoku temperaturu, poznato je da se mora snižavati i organizam rehidrirati: antipiretici (Paracetamol), dosta tečnosti i mirovanje. Ako ove tegobe potraju duže od tri dana, svakako posjetiti ljekara.
Uz ove tegobe, ljeti nam prijete i toplotni udari, zato se ne preporučuje izlaziti na sunce kada se očekuju ekstremno visoke temperature. U svakom slučaju, bili kući ili na moru, za vrijeme vrućina neophodno je piti puno vode i jesti malo više zasoljenu hranu, kako bi se nadoknadili elektroliti koje organizam gubi znojenjem. Običnu ljetnu prehladu može uzrokovati oko 200 različitih vrsta virusa, što je čini najučestalijom bolešću širom svijeta. Tako da gdje god da se planirali ići na odmor, treba znati da su virusi prehlade endemski.
Klimatizovani prostori mogu doprinijeti nastanku ljetne prehlade. Sluznica nosa je pokrivena sa tankim slojem mukusa koji štiti sluznicu od infekcije. Kako klima uređaji izvlače vlagu iz vazduha, tako mogu uzrokovati sušenje protektivnog mukoznog pokrivača nosne sluznice i učiniti ga podložnim infekciji. Hladan vazduh također može pomoći virusima koji su se nastanili u nosu, jer hladnoća pogoduje njihovom razmnožavanju. A isto tako hladan vazduh pogoduje razmnožavanju virusa u donjim disajnim putevima pa nerijetko nastane spazam donjih disajnih puteva (akutni bronhitis) i tegobe u vidu ozežanog disanja, kašlja i iskašljavanja.
Ljetne prehlade se šire u pretrpanim zatvorenim prostorima, pa bi trebalo izbjegavati ovakva mjesta i provoditi više vremena na plaži ili na otvorenom i na taj način bi se smanjila opasnost od infekcija. Prehlade se isto tako prenose putem kontaminiranih površina poput kvaka na vratima, rukohvata ili telefona. Virusi mogu živjeti satima na kontaminiranoj površini tako da kada dotaknemo takve površine, pokupimo virus i prenesemo ga u nos ili oči. Suze iz oka jednim dijelom otiču u nos, te je to jedan od uobičajenih načina prenosa infekcije putem ruku. Ne možemo izbjeći diranje kontaminiranih površina kada smo u sredstvima javnog prevoza ili na mjestima gužve, ali je pametno često prati ruke. Mnogi drugi virusi se šire na isti način, te je ovaj jednostavni vid prevencije višestruko koristan, jer može pomoći i u prevenciji širenja mnogih virusa koji mogu dovesti i do stomačnih tegoba koji se vežu za ljetnja putovanja.
