Bolesti i stanja

Karcinom usne šupljine

Oralni karcinomi u BiH nisu najčešći oblik malignog oboljenja ali podaci govore da i broj oboljelih od ove vrste karcinoma u porastu u Bosni i Hercegovini. Pod karcinomima usne šupljine se podrazumjevaju karcinomi usana, jezika te mekih tkiva – sluznice u ustima.

Tko može biti pogođen rakom usta?

Karcinom usne šupljine se najčešće javlja kod osoba starijih od 40 godina a učestaliji je kod osoba muškog spola. Novija istraživanja pokazuju da se sve češće javlja i kod mlađih osoba kao i kod žena. U svijetu se svake godine dijagnosticira više od 640 000 slučajeva raka usta i to je jedanaesti najčešći karcinom. U 2018. godini u Bosni i Hercegovini je bilo 183 nova slučaja ovog oblika oboljenja. Broj smrtnih ishoda kao posljedica karcinoma usne šupljine u 2018. godini u Bosni i Hercegovini je bio 71. 

Što uzrokuje karcinom usne šupljine?

Većina slučajeva karcinoma  usne šupljine  povezuje se sa velikom konzumacijom alkohola i duhana koji su dokazani riziko-faktori za ovo oboljenje. Pušenje cigareta, cigara te električne cigarete glavni su oblici upotrebe duhana u mnogim dijelovima svijeta. Posebno opasnim se smatraju navike žvakanja duhana. Drugi značajan riziko-faktor je konzumacija alkohola. Za karcinom usne osim pušenja kao riziko faktor ističe se i prekomjerno izlaganje suncu. Za uzročnika karcinoma usne i usne šupljine smatra se i infekcija humanim papiloma virusom (HPV) koji je glavni uzrok karcinoma grlića maternice, ali se veže i za rektalne, vaginalne, vulvarne i orofaringealne karcinome. Infekcija HPV je posebno značajna kao riziko faktor kod određenih skupina stanovništva i smatra se da će uskoro veći broj karcinoma usne šupljine ove vrste biti posljedica HPV infekcije nego prekomjerne konzumacije duhana i alkohola.

Koji su simptomi karcinoma usne šupljine? 

Karcinom usne šupljine se može javiti u više oblika i na jednom ili više dijelova usne šupljine. Može se javiti kao ranica ili ulceracija koja ne boli i ne stvara smetnje, ali ne prolazi nakon 3 sedmice. Treba obratiti pažnju i na pojavu novih crvenih, bijelih ili tamnih mrlja na sluznici. Bilo kakve kvržice u ustima ili na vilici i gornjem dijelu vrata su također mogući. Ukoliko uočite bilo kakve od navedenih promjena koje traju 3 sedmice ili duže savjetujem da se obratite stomatologu ili svom ljekaru. Ako i niste sigurni, svejedno otiđite na provjeru, jer jedan pregled Vam može spasiti život. Ovo je još jedan od razloga zašto je redovni stomatološki pregledi pri kojima će Vaš stomatolog pregledati i meka tkiva usne šupljine izuzetno bitan. Kao i kod drugih oblika karcinoma, ako se karcinom usne šupljine rak usta dijagnosticira rano, tada su šanse za izlječenje dobre. 

Bilo kakva promjena u ustima koja traje duže od 3 sedmice je dovoljan razlog za posjet ljekaru!

Kako djelovati preventivno?

Budite svjesni što se događa u vašim ustima. Redovno posjetite stomatologa ali i sami iz vršite samo pregled. Ranice ili ulceracije koje ne prolaza nakon 3 sedmice, crvene, tamne ili bijele mrlje na sluznici ili jeziku, promuklost, kvržice u ustima ili na vilici kao i na vratu su sve simptomi zbog kojih bi se trebali javiti stomatologu ili svom ljekaru. Svaka promjena ove vrste naravno ne znači malignu promjenu i ne mora biti opasna, ali duže trajanje navedenih simptoma može biti znak oboljenja. Rana dijagnoza svakog oboljenja, pa i karcinoma usne šupljine je izuzetno bitna za uspješnost liječenja. 

Potpuni pregled kod stomatologa uključuje ekstraoralni pregled (lice, vrat, vidljivi dio usana) kao i pregled u usnoj šupljini. Unutrašnjost usta i jezik pregleda će se uz pomoć ogledalca i uključuje pregled usana, sluznice obraza, nepca, jezik i pod usne šupljine. Stomatolozi će obaviti ovaj pregled u sklopu rutinskog stomatološkog pregleda. 

Šta kada se uoči promjena?

Ako sami uočite sumnjivu promjenu koja traje duže od 3 sedmice obratite se stomatologu ili ljekaru. Ukoliko za to bude potrebe detaljni pregledi uključuju i uzimanje biopsije te patohistološki nalaz tkiva. Ukoliko nalaz pokaže promjenu stanica tkiva, pristupa se liječenju u skladu sa nalazom. 

Prije svega – prevencija

Čitanjem teksta možete zaključiti koliko su preventivni samopregledi i periodični preventivni pregledi kod stomatologa bitni. Preventivno djelujte i izbjegavanjem riziko-faktora ( prestanite pušiti i konzumirati alkohol ), a u preventivnim mjerama uključuje se i testiranje na HPV infekciju te preporuka vakcinacije, što je posebno bitno za potencijalno ugrožene skupine stanovništva.

OCIJENITE OVAJ ČLANAK:
Sending
User Review
5 (3 votes)
Zerina Hadžić Smajić

Zerina Hadžić Smajić

Dr. Zerina Hadžić je doktor stomatologije i magistar stomatoloških nauka.  Primarno polje interesovanja su joj oralno zdravlje i estetska stomatologija.