Loš zadah ili halitoza, može biti neugodan i dugotrajan problem koji u nekim slučajevima može izazvati i problem socializacije i anksioznost. Danas na reklamama za žvakaće gume ali i za proizvode za oralnu higijenu kao i u kozmetički marketima možete vidjeti police prepune sa raznim proizvodima za oralnu higijenu na kojima se naglašava djelovanje na loš zadah. Tako možete pronaći sve od žvakaćih guma, sprejeva, raznih vodica za ispiranje usta ali i drugih proizvoda dizajniranih za borbu protiv lošeg zadaha. No treba naglasiti da svi ti proizvodi neće riješiti uzrok nastalog problema, već će samo pomoći kao privremena mjera.
Loš zadah vrlo je čest problem i mnogo je različitih uzroka, a što ranije pronađemo problem i sam tretman i rješenje problema će biti učinkovitiji.
Što su uzroci lošeg zadaha?
Uzrok lošeg zadaha je obično unutar same usne šupljine, iako nekada može biti uzrokovan i određenim zdravstvenim problemima. Trajan problem lošeg zadaha je najčešće nastaje kao posljedica djelovanja bakterija u usnoj šupljini a uz ostatke hrane na zubima, desnima i jeziku rezultat je neugodan miris. Problem može povećati i sami izbor namjernica. Jedenje određene hrane, poput luka, češnjaka i začina, također može uzrokovati loš zadah. Nakon što probavite ove namirnice, oni ulaze u vaš krvotok, prenose se u pluća i utječu na vaš dah.
Ako svakodnevno ne četkate zube i ne održavate pravilnu oralnu higijenu ostatci hrane koji ostaju u ustima izazivaju loš zadah. Bezbojni, ljepljivi film bakterija i ostataka hrane formira se na vašim zubima. Ukoliko imate lošu oralnu higijenu kroz duži period posljedica neće biti samo loš zadah već i oštećenje parodontolnih tkiva i razvoj parodontitisa. Kod pravilnog održavanja oralne higijene potrebno je da očistite i vaš jezik., a za to možete koristiti vašu četkicu za zube ili posebne čistaće jezika koje možete pronaći u svim većim kozmetičkim marketima i apotekama.
Xerostomia ili suha usta, o čemu smo ranije pisali, također može biti uzrok neugodnog zadaha. Jedna od uloga pljuvačke je vlaženje i čišćenje usne šupljine, a kod kserostomije i suhih usta uslijed smanjenog lučenja pljuvačke dolazi do stvaranja lošeg zadaha. Suha usta se prirodno pojavljuju tijekom spavanja, što dovodi do “jutarnjeg daha”, a pogoršava se ako spavate s otvorenim ustima. Stariji ljudi mogu stvarati manje pljuvačke, što također može biti uzrok lošeg zadaha. Hronični zdravstveni problem suhih usta može biti posljedica oboljenja i nepravilnog rada žlijezda slinovnica, upotrebe nekih lijekova ali i nekih oboljenja.
Pušenje također izaziva neugodan zadah iz usta, a uslijed djelovanja duhanskog dima javlja se nekada i problem suhih usta. Pušači i oralni korisnici duhana također imaju veću vjerojatnost da imaju bolest desni, još jedan izvor lošeg zadaha.
Pored loše higijene loš zadah može biti uzrokovan i karioznim zubima, lošim protetskim radovima, hirurškim ranama nakon oralne operacije, poput uklanjanja zuba ili kao posljedica propadanja zuba, bolesti desni i parodontitisa ili ulceracija u ustima.
Lijekovi također mogu nekada biti uzrok lošeg zadaha, najčešće kroz uzrokovanje suhih usta. Razlog može biti i metabolizam odnosno razgradnja nekih lijekova u organizmu te oslobađanje nekih hemikalija u tom procesu koje uzrokuju neugodan miris.
Koja su zdravstvena stanja i oboljenja mogući uzroci problema lošeg zadaha?
Loš zadah najčešće počinje u usnoj šupljini ali nekada uzroci mogu biti i oboljenja i zdravstvena stanja čovjeka kao što su infekcije uha, grla, nosa ili oboljenja kao što su sinusiti, bronhitis. Kod pacijenata sa diabetesom se često nalazi specifičan zadah, a nekada i oboljenja jetre ili bubrega mogu biti razlog pojave ovog problema. Bolesti, poput nekih vrsta raka i stanja poput metaboličkih poremećaja, mogu uzrokovati karakterističan miris iz daha kao rezultat hemikalija koje proizvode. Hronični refluks želučanih kiselina (gastroezofagealna refluksna bolest ili GERD) može biti povezan s lošim zadahom.
Može li pušenje biti uzrok lošeg zadaha?
Već sam navela da je pušenje jedan od najčešćih uzroka lošeg zadaha. Duhan uzrokuje specifičnu vrstu lošeg zadaha. Jedini odgovor u ovom slučaju je prestanak pušenja. Pušenje, osim što odaje miris iz daha, uzrokuje obojenja na zubima i gubitak ukusa, te izaziva oštećenja desni i pogoduje razvoju parodontitisa. Ljudi koji puše imaju i veći rizik od razvoja karcinoma usne šupljine, pluća i bolesti srca. Pitajte svog stomatologa i porodičnog doktora za pomoć u vezi s prekidom pušenja. Ako prestanete pušiti, ali i dalje imate loš zadah, tada morate potražiti savjet svog stomatološkoga tima za savjet, a u slučaju da uzrok nije iz usne šupljine potrebno je obratiti se porodičnom ljekaru za daljnje pretrage.
Kako riješiti problem lošeg zadaha?
Ako imate loš zadah, morat ćete pokrenuti rutinu za održavanje čistih i svježih usta. Pravilna oralna higijena sa četkanjem, čišćenjem interdentalnih prostora i jezika je primarna za ugodan dah, a redovni pregledi kod stomatologa i tretman karioznih zuba i liječenje parodontalnog oboljenja mogu također osim primarnog efekta terapije pomoći i u rješavanju lošeg zadaha. Za pravilno održavanje oralne higijene preporučujem i upotrebu interdentalnih četkica najmanje jednom dnevno, jer samo četkanje čisti samo oko 60 posto površine zuba. Postoje i drugi proizvodi koje možete kupiti za čišćenje između zuba, kao što su oralni tuševi. Preporučuje se i upotrijeba sredstava za ispiranje usta, od kojih neka sadrže i antibakterijska sredstva koja mogu smanjiti broj bakterija u ustima. Danas se u apotekama mogu naći i posebni oralni probiotici koji se preporučuju kao pomoćno sredstvo za terapiju parodontalnih oboljenja a mogu pomoći i kod obojenja zuba uzrokovanih hromatogenim bakterijama ali i lošeg daha kod parodontitisa i bakterija u ustima. Ako patite od kserostomije ili suhih usta, stomatolog će vam dati preporuke za posebne proizvode i dodatne higijenske i dijetetske mjere. Ako imate fiksne protetske radove ili mobilne proteze potrebno je da pravilno održavate oralnu higijenu ali i same protetske radove. Postoje i posebna sredstva za čišćenje kamenca na protezama i dezinfekciju. Ukoliko nosite štitnike za zube ili neku od udlaga potrebno je da ih redovno čistite i dezinficirate sa adekvatnim sredstvima.
Ukoliko je razlog ishrana, izbjegavajte namjernice kao što su luk i češnjak, a slatka hrana također može doprinijeti lošem zadahu te se preporučuje smanjena konzumacija.Ukoliko ste pušač preporučuje se prestanak pušenja. A s obzirom da pušenje doprinosi suhoći usta, preporučuju se i žvakaće gume bez šećera jer osim direktnog djelovanja na miris, žvakanje potiče lučenje pljuvačke i spriječava isušivanje usta.
Vrlo je bitno da se borba sa lošim zadahom ne fokusira na upotrebu vodica za ispiranje, žvakaćih guma ili sprejava za usta. Potrebno je pronaći uzrok same pojave i riješiti ga. Posjetite stomatologa koji će Vam pomoći pronaći tačan uzrok i otkloniti ga. Vrijedno je zapamtiti da loš zadah može biti uzrokovan većim brojem problema. Jednom kada osoba zna da ima loš zadah, može se nositi s onim što je uzrokuje.