Opasnosti pušenja marihuaneŠtetno djelovanje marihuane je dobro poznato, dokumentovano i potvrđeno pravilima „medicine zasnovane na dokazima“ (“evidence based medicine”). S druge strane pušenje bilo čega je potencijalno opasno jer nosi rizik za disajne organe. Marihuana u usporedbi s cigaretama ima do 70% više kancerogena. Pušači marihuane konzumiraju manji broj cigareta, ali zato udišu dublje i duže, a udahnuti dim zadržavaju duže u plućima. To je razlog zašto je u eksperimentima dokazana četiri do pet puta veća količina katrana i adsorpcija ugljen monoksida kod pušenja marihuane nego kod pušenja cigareta. Dokazano je štetno djelovanje na pogoršanje respiratornih simptoma i češći razvoj hronične opstruktivne boelsti pluća kod konzumenata koji dugo konzumiraju marihuanu. Registrovana je i povišena koncentracija hemoglobina kao i kod pušača duvana.
THC (delta 9-tetrahidrokanabinol) je glavni aktivni sastojak marihuane koji se prvenstveno nakuplja u masnim ćelijama tijela. U mozgu se vezuje za specifične receptore poznate kao kanabinoidni receptori. Kako se velik broj ovih receptora nalazi u dijelu mozga koji je odgovoran za pamćenje, mišljenje, koncentraciju, koordinaciju pokreta i opažanje vremena i prostora, konzumiranje marihuane NEGATIVNO utiče upravo na navedene funkcije. Kao i druge droge THC stimuliše mozak na oslobađanje dopamina. Dopamin zatim aktivira dio mozga koji je odgovoran za osjećaj zadovoljstva. Nakon prvobitne euforije nastupa osjećaj pospanosti ili depresije. Posljedice konzumiranja marihuane traju i nakon što je marihuana razgrađena u tijelu i manifestuju se kao teškoće pamćenja i smanjena sposobnost učenja te poremećaj sna. Dugotrajne posljedice (usljed kumulativnog djelovanja ili hronične zloupotrabe) su ovisnost, razvoj hronične opstruktivne bolesti pluća, pogoršanje bronhijalne astme te uzrok i razvoj komplikacije bronhiektazija (vrećasta proširenja zida bronha). U trudnoći marihuana može značajno utjiecati na rast i razvoj još nerođenog dijeteta. Zanimljiv je podatak kako u zemljama gdje je upotraba marihuane legalna, među djecom i mladima je povećan i rizik za akutne respiratorne probleme po tipu akutnog brohoopstruktivnog sindroma.
Iako nas nerijetko zbunjuju kontraverzni zaključci različitih istraživanja, reći da pušenje marihuane ne nosi rizik znači ignorisati realnost. Zanimljivo je spomenuti da se čak i organizacije – zagovarači marihuane u SAD-u, također slažu s tvrdnjom da mladi ljudi ne bi smjeli imati pristup ovoj drogi, koja kao i ostale droge utiću na moždane funkcije. Mladi ljudi su još u fazi rasta, učenja, tjelesnog, psihičkog, emocionalnog i duhovnog razvoja, a svaka droga utieče na ovaj razvoj na negativan način. S ovom tvrdnjom slaže se čak i Organizacija za opoziv zakona o marihuani, jedna od najjačih organizacija zagovarača konzumiranja marihuane u SAD-u, koja također kaže: «Marihuana nije za mlade ljude».
Mladi posegnu za ponuđenom cigaretom, alkoholom, jointom (marihuanom) da bi se napravili važni, na nagovor vršnjaka, da bi se uklopili, iz znatiželje. Ako osoba počne uzimati neko psihoaktivno sredstvo s 15 godina, čak i kad shvati u 19-oj godini da ima problem i počne s odvikavanjem, ona je psihički, emocionalno, moralno i socijalno još uvijek na razini petnaestogodišnjaka i pred njom stoje svi oni isti zadaci i sve, sada još i narasle frustracije i problemi, zbog kojih je uglavnom i počela s uzimanjem droge.
