Porodica i trudnoća Sponzorirano Zdravlje i prehrana

Vježbanje u trudnoći

Sportska rekreacija je važna za tjelesnu kondiciju trudnice, odnosno za njezino fizičko i psihičko zdravlje. Obzirom da je trudnoća u potpunosti prirodno stanje, a ne bolest, preporučljivo je baviti se tjelesnom aktivnosti. Tijekom trudnoće trudnica prolazi kroz hormonske promjene, osjeća umor i mučnine, smanjenu energiju, no uz pravilnu prehranu i vježbanje razdoblje trudnoće može biti olakšano.

U drugom tromjesečju, obzirom da je trudnoća stabilnija i sigurnija može se početi sa redovnom sportskom rekreacijom, pri čemu je i u trećem tromjesečju važno umjereno i primjereno se baviti sportom. Fizička aktivnost je zdrava za trudnice koje nemaju komplikacija u trudnoći. Naime, fizičkom se aktivnošću lakše podnosi povećana tjelesna težina, bolje se spava, bolja je cirkulacija, smanjuju se bolovi u leđima, proširene vene i tromboza dubokih vena. Psihološke prednosti bavljenja tjelesnom aktivnosti tijekom trudnoće uključuju smanjenje umora, stresa, anksioznosti i depresije,veće samopouzdanje, emotivnu stabilnost,  samokontrolu, sposobnost zdravog stava prema trudnoći i porodu. 

Fizička neaktivnost i prekomjerno dobivanje na težini, smatraju se rizičnim faktorima za majčinu pretilost i srodne komplikacije u trudnoći, uključujući gestacijski dijabetes melitus. Tjelesna aktivnost u trudnoći je sigurna i poželjna. Ginekolog treba dati dopuštenje za vježbanje u trudnoći, a svoje dopuštenje daje nakon što je isključio neke od mogućih razloga kontraindiciranosti treninga kao što su primjerice, bolest srca i krvožilnog sustava, prethodni spontani pobačaji, hipertenzija, placenta previa, malformacije ploda. Vježbanje u trudnoći može olakšati porođaj, smanjiti rizik od promjena mišićno-koštanog sistema, te osigurati lakši i brži oporavak nakon porođaja.

Osnovne upute za vježbanje u trudnoći

Programe vježbanja u trudnoći potrebno je planirati individualnim pristupom prije svega u planiranju trajanja i intenziteta vježbi poželjnih za svaku trudnicu, također je važno poznavati fiziologiju trudnoće i porođaja prije formiranja programa da bi se prevenirale moguće komplikacije.Aktivno vježbanje ne bi smjelo trajati više od dvadesetak minuta. Bitno je tijekom svake vježbe inzistirati na pravilnom disanju, te izbjegavati dizanje teških predmeta. U slučaju da se osjete problemi kao što su bol, grčevi, probadanje u grudima, otežano disanje i slično, potrebno je stati. Barem dva sata prije vježbe je potrebno jesti, te isprazniti mjehur prije samog vježbanja. Preporuke su da se aktivnosti ne provode u ležećem položaju zbog mogućnosti smanjenja snage srca i pada krvnog pritiska. Japanske smjernice preporučuju vježbanje između 10 i 14 h, potkrijepljene studijama koje su utvrdile da su prirodne kontrakcije maternice niže tijekom tog vremena. 

Vježbe trebaju biti redovne. Prije vježbi se treba zagrijavati najmanje pet minuta brzim hodanjem, vožnjom sobnog bicikla ili nekim drugim aerobnim vježbama. Pred kraj vježbi treba postepeno smanjivati intenzitet, te završiti vježbama istezanja. U cilju sprječavanja dehidracije, potrebno je za vrijeme vježbanja uzimati dovoljno tekućine i voditi računa o nadoknadi  elektrolita.

Kako se može spriječiti dehidracija?

Konzumiranje dosta tečnosti i hrane koja se sastoji od puno vode je najlakši način da se spriječi dehidracija. Tečnost možete dobiti ne samo iz vode, već i iz drugih pića kao što su i Alvogen O.R.S. i hrane (kao što je voće i povrće). Evo još nekih dodatnih savjeta za sprečavanje dehidracije:

  • Pijte dodatno vode u toplim ili vlažnim vremenskim uslovima kako biste zamijenili ono što ste izgubili znojenjem.
  • Pijte tečnost (vodu ili pića koja sadrže dodatne elektrolite) prije početka napornih aktivnosti ili vježbe. 
  • Izbjegavajte najtoplije dijelove dana za takve aktivnosti.

Autor članka: Dr. stom. Minja Habibija

Članak sponzorira farmaceutska kuća:

OCIJENITE OVAJ ČLANAK:
Sending
User Review
0 (0 votes)