Bolesti i stanja Sponzorirano

Hronična bubrežna bolest

Šta je to hronična bubrežna bolest (HBB)?

Glavni „posao“ bubrega u našem organizmu je da filtriraju dodatnu količinu vode i štetnih materija iz naše krvi kako bi se dobio urin. Da bi naše tijelo ispravno radilo, bubrezi uravnotežuju soli i minerale poput kalcijuma, fosfora, natrija i kalija, koji cirkuliraju u krvi. Bubrezi također stvaraju hormone koji pomažu u kontroli krvnog tlaka, stvaraju crvene krvne stanice (eritrocite) i održavaju kosti snažnima.

Hronična bubrežna bolest (dalje u tekstu: HBB) je stanje koje karakterizira postepeni gubitak funkcije bubrega tokom vremena. Uključuje stanja koja oštećuju vaše bubrege i smanjuju njihovu sposobnost da vas održavaju zdravim za normalno funkcionisanje organizma. Ako se bubrežno oštećenje pogorša, može se povećati količina otpadnih i štetnih materija u vašoj krvi i dovesti do razvoja raznih komplikacija poput visokog krvnog tlaka, anemije (niska krvna slika), slabih kostiju, loših prehrambenih navika i oštećenja živaca.

HBB možemo okarakterizirati kao morfološko i funkcionalno bubrežno oštećenje koje traje više od tri mjeseca:

  • Bubrezi postepeno gube sposobnost izlučivanja otrovnih materija koje se stvaraju u našim tijelima
  • Nakupljeni otrovi u tijelu dovode do brojnih poremećaja koji, ako se bolest ne liječi, u konačnici mogu izazvati smrt
  • Bubrezi takođe izgube sposobnost lučenja korisnih materija kao što je eritropoetin, te mogu da regulišu ravnotežu vode i soli.

HBB se pojavljuje u 5 stadija oštećenja bubrega, od vrlo blagog oštećenja u fazi 1 do potpunog zatajenja bubrega u fazi 5. Stadiji bolesti bubrega temelje se na tome koliko dobro bubrezi mogu raditi svoj posao – filtrirati otpad i dodatnu tekućinu iz krvi

Šta uzrokuje hroničnu bubrežnu bolest (HBB)?

Svi mogu dobiti bubrežnu bolest, ali neke osobe imaju značajno veći rizik:

  • Dijabetičari – Dijabetes je vodeći uzročnik hronične bubrežne bolesti. Visoka razina glukoze u krvi ili takozvani šećer u krvi, može uzrokovati oštećenja krvnih sudova u bubrezima. Skoro jedna od tri osobe sa dijabetesom ima HBB.
  • Pacijenti sa visokim krvnim tlakom – Visoki krvni tlak je drugi vodeći uzročnik HBB-a. Kao i visoka razina glukoze u krvi i visoki krvi tlak može uzrokovati oštećenja krvnih sudova u bubrezima. Skoro jedna od pet osoba sa visokim krvnim tlakom ima HBB. 
  • Pacijenti sa srčanim oboljenjima – Istraživanja pokazuju povezanost između bubrežnih i srčanih oboljenja. Pacijenti sa srčanim obojenjima imaju visoki rizik za razvijanje bubrežnog oštećenja i oboljenja i obrnuto. Istraživači naporno rade na boljem razumijevanju povezanosti između srčanih i bubrežnih oboljenja.
  • Pacijenti sa anamnezom bubrežne bolesti u porodici – Ukoliko neko od članova Vaše porodice, majka, otac, sestra ili brat, imaju bubrežno oštećenje i Vi ste sa povećanim rizikom za nastanak istog. Ukoliko imate bubrežno oštećenje/oboljenje, ohrabrite članove svoje porodice da urade pretrage. 
  • Stariji od 60 godina – rizik za nastanak bubrežnih oboljenja se povećava sa godinama starosti

I druga stanja mogu uticati na bubrege:

  • Glomerulonefritis – skupina bolesti koja uzrokuje upalu i oštećuje bubrežne filtrirajuće jedinice. Ti su poremećaji treća najčešća vrsta bolesti bubrega.
  • Nasljedne bolesti, poput policistične bolesti bubrega, koja uzrokuje stvaranje velikih cista u bubrezima i oštećenje okolnog tkiva.
  • Malformacije koje se javljaju dok se beba razvija u majčinoj utrobi. Na primjer, može se dogoditi suženje koje sprječava normalan odljev mokraće i uzrokuje povrat mokraće do bubrega. To uzrokuje infekcije i može oštetiti bubrege.
  • Lupus i druge bolesti koje utiču na imunološki sistem tijela.
  • Opstrukcije uzrokovane problemima poput bubrežnih kamenaca, tumora ili povećane prostate u muškaraca.
  • Ponovljenje urinarne infekcije

Koji su simptomi?

Mogu biti uočljivi samo neki od navedenih, ali i svi simptomi: zamaranje, loš san, teškoće s disanjem, otoci nogu, lica i šaka, slab apetit i gađenje na meso, nedovoljna/prevelika količina urina, mučnina, povraćanje, grčenje u mišićima, peckanje po koži, bljedilo, pojava modrica, slabo pamćenje, zbunjivanje, slabljenje vida.

Rani stadiji bubrežne bolesti mogu da budu asimptomatični!

Rani stadiji hronične bubrežne bolesti mogu da budu bez simptoma. Možda se pitate kako možete imati hroničnu bubrežnu bolest i osjećati se dobro. Naši bubrezi imaju veću sposobnost da rade svoj posao nego što je potrebno da bismo bili zdravi. Na primjer, možete donirati jedan bubreg i ostati zdravi. Također možete imati oštećenje bubrega bez ikakvih simptoma, jer, unatoč oštećenju, bubrezi još uvijek rade dovoljno posla da biste se osjećali dobro. Za mnoge ljude jedini način da saznaju imate li bubrežnu bolest je provjera bubrega pretragama krvi i urina.

Simptomi koji se javljaju u slučaju akutnog bubrežnog zatajenja zahtijevaju intervenciju i potrebno je odmah kontaktirati svog liječnika. Neki od simptoma akutnog bubrežnog zatajenja su: 

  • bol u trbuhu i/ili leđima
  • proljev i povraćanje
  • vrlo smanjeno mokrenje
  • povišena temperatura i groznica
  • krvarenje iz nosa
  • osip po koži
  • teško disanje
  • vrtoglavica i glavobolja.

Bez normalne bubrežne funkcije ljudski organizam ne može funkcionirati i hronična bubrežna bolest ostavlja posljedice na svim organima i tkivima, ali najčešće i najznačajnije su:

  • malokrvnost
  • koštana bolest
  • povišen krvni tlak
  • bolesti srca i krvnih sudova
    • zatajenje srca
    • infarkt
    • moždani udar
  • poremećaj ravnoteže vode i soli: natrij, kalij, kalcij , fosfor i magnezij.

Kako se može posumnjati na hroničnu bubrežnu bolest (HBB)?

  • Nema/ima tipičnih simptoma i znakova
  • Visoki krvni tlak može biti i uzrok i posljedica hronične bubrežne bolesti
  • Nalaz urina – količina, boja, miris, smetnje pri mokrenju, bjelančevine i krv u urinu, bakterije i cilindri
  • Urea i kreatinin u krvi (serumu)

Dva jednostavna testa mogu otkriti HBB: krvni tlak, albumin u mokraći i kreatinin u serumu. GFR – brzina glomerularne filtracije najbolji je test za mjerenje razine bubrežne funkcije i određivanje stadija bubrežne bolesti. Ljekar ga može izračunati na osnovu rezultata testa za kreatinin u krvi, vaše dobi, rase, spola i drugih faktora. Što se ranije otkrije bolest bubrega, to je veća šansa za usporavanje ili zaustavljanje njenog napredovanja.

Kako spriječiti i liječiti hroničnu bubrežnu bolest (HBB)?

Hroničnu bubrežnu bolest možemo spriječiti ili usporiti njen razvoj kroz redovnu kontrolu šećerne bolesti, kontrolu hipertenzije i kontrolu tjelesne težine uz korištenje što manje slane i masne hrane. Preporučena je fizička aktivnost 30 minuta dnevno, hodanje ukoliko je moguće, prestanak konzumiranja cigareta i alkohola. Ne uzimati lijekove koji mogu štetno djelovati na bubrege (analgetici i nesteroidni antiinflamatorni lijekovi) kao i neracionalno upotrebljavati antibiotike. Redovno se kontrolirati kod svog porodičnog ljekara.

Osnova liječenja hronične bubrežne bolesti jeste u tome da se pokuša pronaći uzrok oboljenja, ukloni isti ili adekvatno liječi. Najčešći uzročnici hroničnog bubrežnog oboljenja su: dijabetes, hipertenzija, adenom prostate i razne sistemske bolesti i infekcije. U osnovi liječenja su lijekovi za snižavanje povišenog krvnog tlaka (ACE inhibitori, blokatori kalcijumskih kanala, diuretici), lijekovi za snižavanje razine holesterola (statini), preparati za liječenje anemije (preparati željeza i eritropoetini), ali i prilagođena dijeta i ishrana.

Jedan od najčešćih komorbiditeta hronične bubrežne bolesti su promjene na mišićno-koštanom sistemu koje zahtijevaju upotrebu nekih od lijekova kao što vezači fosfata, vitamin D3, Natrij-hidrogen karbonat, ishrana sa ograničenim unosom proteina i redovitu kontrolu parathormona.

Liječenje terminalne bubrežne bolesti se vrši na 2 načina:

  • Dijaliznim putem
    • Hemodijaliza – postupak kojim se krv odstranjuje iz tijela i pročišćava kroz aparat izvan tijela, nazvan dijalizatorom, a zahtijeva ponavljani pristup krvotoku. Kako bi se taj pristup olakšao, hirurški se napravi veza između arterije i vene (arteriovenska fistula).
    • Kod peritonealne dijalize ulijeva se u trbušnu šupljinu tekućina koja sadrži posebnu mješavinu glukoze i soli i izvlači (difuzijom) toksične tvari iz tkiva. Tekućina se tada drenira i ukloni. Mijenjanjem količine glukoze može se odstraniti više ili manje tekućine iz tijela.
  • Transplantacijom bubrega čime se nadomještava funkcija organa koji je zatajio. Vrši se presađivanje zdravog organa osobi koja nema kontraindikacija za kompletan zahvat kao ni za primjenu imunosupresijske terapije koja je nužna da ne bi došlo do odbacivanja organa. Transplantacija može biti sa živog darovatelja ili s umrle osobe, a ponekada se rade i multiorganske transplantacije.

U 2020. godini je obilježeno 50 godina dijaliznog liječenja u Bosni i Hercegovini

1943. godine Willem Kolff je napravio prvi upotrebljivi dijalizni aparat. U bivšoj Jugoslaviji pioniri u dijaliznom procesu su bili centri u Ljubljani (1959. godine) i Rijeci (1962. godine). Dijalizni proces u našoj zemlji je započeo davne 1970. godine u Sarajevu i Tuzli. Trenutno u Bosni i Hercegovini funkcionira 28 dijaliznih centara i svi pacijenti kojima je indicirano liječenje putem dijalize mogu odmah startati sa terapijom bez listi čekanja. Dijalizni centri se susreću sa nedostatkom dijaliznih aparata, medicinskog osoblja kao i nedovoljnim količinama savremenog potrošnog materijala i lijekova, ali i u ovim uvjetima pružaju adekvatnu terapiju i njegu svim dijaliznim pacijentima.

Članak sponzorira farmaceutska kuća:

OCIJENITE OVAJ ČLANAK:
Sending
User Review
5 (3 votes)

Lejla Hantalašević

Prim mr sci dr Lejla Hantalašević Bečić je završila  Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu 1995. godine. Specijalistički ispit iz interne medicine je položila 2004 godine, a subspecijalizaciju iz nefrologije u 2013. godini. Trenutno je uposlena u Kantonalnoj bolnici Zenica na mjestu rukovoditeljice Odjeljenja nefrologije i dijalize. Aktivna je članica Udruženja ljekara za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju bubrega u BiH.

Video podcast