Lijekovi i suplementi Zdravlje i prehrana

Anksioznost i Covid-19

Pandemija COVID-19 negativno je utjecala na mentalno zdravlje mnogih ljudi i stvorila nove prepreke za ljude koji već pate od mentalnih poremećaja. Anksioznost predstavlja reakciju na neizvjesnost, emocionalno stanje nervoze, koje se ogleda u osjećajima tjeskobe, nelagode, i napetosti. Mnogi ljudi su suočeni sa brojnim posljedicama povezanim s pandemijom, kao što su gubitak posla, prihoda, socijalna izolacija, zatvaranje škola i univerziteta. Stoga, povezanost pandemije i anksioznosti ogleda se u situacijama koje su predstavljene kao direktan odgovor na neophodne epidemiološke mjere sa ciljem prevencije širenja virusa. Međutim, sa popuštanjem epidemioloških mjera, mnogim ljudima prilagodba na “normalan” život predstavlja izazov. Uprkos vakcinama i smanjenju prevalencije bolesti, neki ljudi doživljavaju ono što naučnici nazivaju COVID-19 sindromom anksioznosti.

Kako se pandemija COVID-19 nastavlja, različite populacije su u povećanom riziku suočavanja sa anksioznim poremećajima, kao i izazovima u pristupu potrebnoj njezi i terapiji. Tokom pandemije, sve više odraslih, ali i mladih ljudi u dobi od 18 do 24 godine, se javlja sa simptomima anksioznosti i / ili depresivnog poremećaja. Negativni utjecaji na mentalno zdravlje, usko su povezani sa stresom i brigom, a ogledaju se u poremećajima spavanja, porastom konzumacije alkohola, upotrebom drugih supstanci, ili pogoršanjem postojećih hroničnih stanja. Osim toga, prema studiji sprovedenoj na pacijentima s COVID- 19 virusom, gotovo njih 20 % razvilo je problem mentalnog zdravlja – poput depresije, anksioznosti ili demencije – u roku od 3 mjeseca od dijagnoze. Oboljeli od virusa imaju značajne šanse za razvoj mentalnog poremećaja nakon oporavka, i ovo stanje okarakterizovano je kao post-Covid sindrom. 

Iz priloženih istraživanja se može zaključiti da COVID-19 može rezultirati psihološkim problemima, kako zbog pandemijskog stresa, tako i zbog fizičkih učinaka same bolesti. Iako je anksioznost normalna i očekivana reakcija na pandemiju, previše tjeskobe može imati ozbiljne posljedice na zdravlje i dobrobit ljudi. S obzirom na to, neophodno je pravovremeno obratiti pažnju na promjene i pojavu simptoma anksioznosti. Stoga je presudno poslušati savjete liječnika i dati prednost fizičkom zdravlju kako bi se ublažile posljedice uzrokovane pandemijom.  

U tom smislu je korisno znati da postoji nekoliko jednostavnih tehnika koje se odnose na kognitivni aspekt anksioznosti i koje mogu pomoći u nošenju sa njom. Savjetuje se na primjer da se odbace zabrinjavajuće misli. Na primjer: “To će se dogoditi tek sutra, tako da danas neću razmišljati o tome, već ću pročitati knjigu.” Prebacite pažnju. Na primjer, posmatrajući kako vatra gori osoba se umiruje. Smanjite relevantnost. Na primjer: “Biće mi neugodno dobiti negativnu ocjenu, ali obzirom da sam se pripremio, pa mogu ispit položiti i naredni put…” Prisjetite se i ponovno doživite situacije u kojima ste bili uspješni ili ponosni na sebe. Vježbajte. Sport pomaže u prevladavanju stresa, povećanju aktivnosti mozga, osvježava  pogled na situaciju.

Anksioznost je negativna i disfunkcionalna emocija koja svojim trajanjem može dosegnuti razinu poremećaja. Ipak, adekvantnim startegijama nošenja sa negativnim životnim događajima ili stresovima, koji predstavljaju redovne životne izazove, možemo unaprijediti mentalno zdravlje, osnažiti osobnost i ublažiti anksioznost ukoliko se pojavi.

Članak sponzoriše farmaceutska kuća:

OCIJENITE OVAJ ČLANAK:
Sending
User Review
5 (1 vote)

Medin Hodžić

Prim.dr. Medin Hodžić je specijalista neuropsihijatrije educiran za grupnu analizu, psihoterapiju posttraumastskih stanja, te kognitivno bihevioralnu terapiju.