Zloupotreba psihoaktivnih droga i neumjerena konzumacija alkohola i duhana je u sve većem porastu. Sve mlađe grupe ljudi počinju sa konzumacijom i postanu ovisnici. Vrlo često su to žene reprodukcijske dobi pa tako i sebe i svoje nerođeno dijete izlažu opasnim tvarima. Svaka supstanca, bila to psihoaktivna droga, alkohol, duhan ili marihuana na određeni način utječu na plod dok se nalazi u maternici, ali i na novorođenče kada se prekine snabdjevanje preko posteljice. U sve većem porast su SIDS, neonatalni apstinencijski sindrom i fetalni alkoholni sindrom. Većina supstanci loše utječe na samu trudnoću pa često dolazi do spontanih pobačaja i prijevremenih poroda kao i do nekih drugih komplikacija. Važno je pravovremeno prepoznavanje takvih trudnica što je vrlo teško jer ne priznaju konzumaciju supstanci koje izazivaju ovisnost tokom trudnoće.
Psihosocijalna i porodična obilježja žena ovisnica
Na osnovi rezultata mnogih istraživanja, bez sumnje se može zaključiti da cijeli skup različitih faktora, od psiholoških, porodičnih i socijalnih do genetske predispozicije, utječu na zdrav psihosocijalni razvoj djeteta, te da se uzroci pojave ovisnosti o psihoaktivnim drogama trebaju tražiti u međudjelovanju rizičnih i zaštitnih faktora na individualnom, porodičnom i socijalnom nivou. Na pojavu ovisnosti o psihoaktivnim drogama utječu i faktori kao što su: dostupnost psihoaktivnih supstanci, socijalno okruženje koje promovira ili dopušta konzumiranje psihotropnih supstanci, loša kaznena politika i premala društvena pažnja usmjerena tom problemu. Ovisnici bez obzira na spol u velikoj mjeri lišeni bliskosti s roditeljima, a njihove su porodice u odnosu na porodice neovisnika češće opterećene različitim socio-patološkim pojavama i porodičnim obilježjima koja mogu nepovoljno utjecati na psihosocijalni razvoj djeteta i dovesti do različitih poremećaja, pa tako i do pojave ovisnosti o psihotropnim supstancama. Glavni rizični faktori su narušeni porodični odnosi i relacije koji dovode do smanjenja ili gubitka nepružanja emocionalne bliskosti na relaciji roditelji-djeca posebice s ocem, haotično porodično okruženje – posebno ako roditelji koriste psihoaktivne droge ili ako u porodici postoje psihičke bolesti, neefikasno roditeljstvo–posebno s djecom teškog temperamenta ili s višestrukim poremećajima, slaba povezanost i briga roditelja o djeci.
Monografija iz 2002. godine koju je objavilo Sveučilište Berkley u Kaliforniji navodi nekoliko ključnih faktora u etiologiji pojave ovisnosti kod žena, od kojih je najznačajnija trauma koja može biti izazvana seksualnim, fizičkim i porodičnim nasiljem, te stigmatizacijom na osnovi siromaštva, rasne pripadnosti ili spolne orijentacije. Trauma rezultira mnogobrojnim psihičkim poremećajima koji su dominantno prisutni kod žena ovisnica, kao što su posttraumatski stresni poremećaj, depresija i anksioznost, te loše socijalne vještine i osobine: nisko samopoštovanje, sram, krivnja i slično, što posljedično dovodi do korištenja sredstava ovisnosti i pojave ovisnosti. Također, ta studija ističe izuzetno značajnu ulogu partnera i intimne veze u pojavi ovisnosti kod žena, ali i u njihovu liječenju i oporavku. Naime, muški partner može snažno utjecati na mladu ženu da počne konzumirati psihoaktivne droge i alkohol, te je često muški partner taj koji uvodi ženu u svijet teških droga. Istraživanja nadalje pokazuju da su partnerske veze žena ovisnica vrlo često opterećene nasiljem i zlostavljanjem.
Faktori rizika koji ugrožavaju trudnoću majke ovisnice
Majke ovisnice najčešće žive u lošim higijenskim, epidemiološkim i socio-ekonomskim uslovima zbog toga se svaka ovisnička trudnoća smatra rizičnom. Trudnice ovisnice uglavnom imaju nedovoljnu zdrastvenu zaštitu, višu incidenciju spolno prenosivnih bolesti i loše prehrambene navike, što značajno utječe na loš perinatalni ishod.
Najčešće komplikacije su:
- Spontani pobačaj
- Placentarna insuficijencija (nedovoljan protok krvi u posteljici)
- Fetalni zastoj rasta (zastoj rasta ploda)
- Prijevremeni porod
- Abrupcija placente (Abrupcija posteljice je prijevremeno odvajanje normalno smještene posteljice od zida maternice koje se umjesto nakon poroda dešava tokom trudnoće.)
- Intrauterina smrt ploda (smrt ploda prije porođajnih kontrakcija)
Komplikacije trudnoće u ovisnica su udružene sa ličnim i porodičnim problemima, te vrlo često i sa psihijatrijskim komorbiditetom.
Dijagnoza majčine ovisnosti
Temelj za dijagnozu ovisnosti u trudnoći predstavalja dobrovoljno priznanje buduće majke. Budući da većina trudnica kao prvo negira svoju ovisnost, visoki stepen povjerenja u doktora, uz neke heteroanamnestičke podatke mogu uputiti na problem ovisnosti koji prati trudnoću, a koji se dokazuje toksikološkom analizom urina.
Ovisnost i ishod trudnoće
Zloupotreba psihotropnih supstanci kod majki utječe na ishod trudnoće kao i na rast i razvoj djeteta. Djeca rođena od žena koje su konzumirale određene psihotropne supstance tokom trudnoće imaju veći rizik od niske porođajne težine, prijevremenog porođaja, a javljaju se i problemi kod učenja i ponašanja u kasnijoj životnoj dobi.
Droge i trudnoća
Uzimanje lijekova i psihoaktivnih droga za vrijeme trudnoće dovodi do pojave izuzetno viskog zdravstvenog rizika za majku i plod u njenoj utrobi. Tako, npr. lijek Phenobarbiton, nakon što prođe kroz placentu (posteljicu ploda), nalazi se u krvotoku ploda u istoj koncentraciji koju sadrži krv majke. Psihoaktivne droge mogu doprijeti u novorođenče i putem majčinog mlijeka, prilikom dojenja djeteta u razdoblju nakon porođaja. Apstinencijske krize mogu se pojaviti i u novorođenčadi čije su majke uzimale barbituratne lijekove u normalnim terapijskim dozama radi liječenja epilepsije, nesanice ili drugih zdravstvenih poremećaja. Plod u majčinoj utrobi izuzetno je osjetljiv na psihotropne supstance u dozama koje za majku nisu otrovne. Centralni nervni sistem ploda je osjetljiv na djelovanje psihoaktivnih droga tokom cijelog perioda trudnoće, pošto njegov razvoj i sazrijevanje traju tokom čitave trudnoće.
Kokain i trudnoća
Upotreba kokaina među ženskim dijelom populacije tokom reprodukcijske dobi u stalnom je porastu, kako u SAD, tako i na europskom kontinentu. Istraživanja o djelovanju kokaina u trudnoći otežana su uobičajenom istodobnom upotrebom drugih opojnih droga (alkohol, opijati, pušenje). Do sada su objavljena ozbiljna istraživanja koja ukazuju na povećanu učestalost krvarenja, spontanog pobačaja, abrupcije posteljice, prijevremenog prsnuća plodnih ovoja i prijevremenog porođaja, kao i smrti djeteta u utrobi majke u trudnica koje uživaju kokain. Nekoliko istraživanja ukazuje na veću učestalost urođenih anomalija u djece koja su izložena već u utrobi majke uslijed djelovanja kokaina, naročito urođenih anomalija urogenitalnog trakta. Kokain izaziva uočljivi porast srčane frekvencije kako u majke, tako i u nerođene bebe, čime je smanjeno snabdijevanje kisikom i protok krvi kroz posteljicu. Otuda se javlja i mogućnost zastoja rasta fetusa, kao i niska porođajna težina djeteta. U nekim slučajevima opisana su teška krvarenja u mozgu novorođenčeta nakon porođaja u trudnica koje su konzumirale kokain. Ukoliko je kokain uzet na kratko vrijeme prije porođaja, novorođene bebe su hiperaktivne, izgledaju nemirno i razdražljivo. U slučaju redovitog konzumiranja kokaina, u beba se nakon porođaja javljaju simptomi odvikavanja, koji su vrlo slični simptomima odvikavanja u odraslih. Vrlo je vjerojatno da dojenče dobiva kokain mlijekom prilikom dojenja. Pojava različitih simptoma kod bebe ovisi o dozi i učestalosti uzimanja kokaina, kao i razmaku između dojenja. Kao rezultat uživanja kokaina tokom perioda dojenja, beba postaje nemirna, razdražljiva, hiperaktivna i odbija hranu.
Amfetamini i trudnoća
Amfetamin je sintetička droga koja se konzumira inhalacijom, gutanjem i parenteralno. Utjecaj amfetamina na trudnoću potvrđuju njihovu povezanost s povećanim rizikom strukturalnih oštećenja srca i velikih krvnih žila. Suženje krvnih žila može biti specifičan problem. Pojedina istraživanja upućuju na to da upotreba metamfetamina može dovesti do preranog poroda, niske porođajne težine djeteta, te potencijalna oštećenja mozga u djeteta, kao i od rizika spontanog abortusa.
Marihuana i trudnoća
Problem u određivanju specifičnih efekata marihuane su pridružene ovisnosti, najčešće pušenje duhana. Pušenje tokom trudnoće je toksično tokom cijele trudnoće. Uživanje marihuane tokom trudnoće je povezano s zdravstvenim problemima ploda, te se preporučuje suzdržavanje od konzumiranja tokom cijele trudnoće kao i razdoblja dojenja. Pojedina istraživanja upozoravaju da bi marihuana mogla dovesti do smetnji sličnih alkoholizmu, a posebno fetalnom alkoholnom sindromu, koji se manifestuje u nenormalnom obliku glave, male veličine, te oštećenjima nervnog sistema. Neka istraživanja upućuju na to da u vrlo mladih majki, novorođenčad može biti posebno izložena oštećenjima od marihuane, naročito u prvom trimestru trudnoće, a majka nije ni svjesna da je trudna. Simptomi kao što su ekscesivni grčevi, te razdražljivost slična sindromu ustezanja novorođenčeta su opisani u majki koje su koristile mnogo marihuane. U muškaraca koji uživaju marihuanu, zapaženo je da može biti smanjen broj aktivnih spermija, što može dovesti do smanjene plodnosti, češćih spontanih pobačaja te drugih zdravstvenih rizika. Već i pasivno pušenje marihuane u blizini trudnice može ugroziti majku i dijete.
Alkohol i trudnoća
Alkohol je uz nikotin i kofein najčešće konzumirana psihoaktivna tvar. Nakon apsorpcije, alkohol se jednoliko raspođeljuje na sve tjelesne tekućine i tkiva, te lako prelazi krvno-moždanu barijeru i placentu. Dugotrajno uživanje u alkoholu može uzrokovati neurološke, mentalne i tjelesne poremećaje.Utjecaj alkohola na plod tokom trudnoće ovise o vremenu izloženosti, s tim da je prvo tromjesečje najosjetljivije na ishode trudnoće povezane s alkoholom. Efekti na plod povezani s konzumacijom alkohola u prvom tromjesečju se mogu razlikovati od onih u drugom ili trećem tromjesečju, a oni se mogu razlikovati od ishoda trudnoće u kojem je trudnica tokom cijele trudnoće konzumirala alkoholna pića. Na primjer, konzumacija tokom prvog tromjesečja je povezana s rascjepom usne ili nepca, poteškoćama u neurološkom razvoju u drugom tromjesečju i poremećaja neuroimunog sistema u trećem tromjesečju. Korištenje etanola u trudnoći može dovesti do nastanka fetalnog alkoholnog sindroma (FAS) , koji je prvi put opisan u Francuskoj 1968. godine. Trudnice koje uživaju akohol imaju značajno veći rizik poremećaja fetalnog razvoja, prijevremenog poroda, anomalija tzv. fetalni alkoholni sindrom koji je vodeći uzrok mentalne retardacije. Sveukupni mortalitet u trudnoćama kompliciranim „teškim“ uzimanjem alkohola iznosi 18%. Bez obzira na gestacijsku dob štetno djeluju na plod, te ga zbog toga treba izbjegavati u trudnoći kao i na ostala sredstva ovisnosti.
Cigarete i trudnoća
Štetno djelovanje pušenja, ali i pasivnog izlaganja duhanskom dimu majke tokom trudnoće, ne ugrožava samo svoje zdravlje, nego rast i razvoj svoga djeteta. Farmakološko djelovanje pušenja u trudnoći nije u potpunosti razjašnjeno. Štetni efekti pušenja tumače se tako što ugljični monoksid onemogućuje funkcionalnu aktivnost fetalnog i majčinog hemoglobina, vazokonstriktorni učinak nikotina uzrokuju smanjenje perfuzije posteljice, smanjuje se apetit, te dolazi do manjeg unošenja kalorija i smanjuje volumen plazme. Brojne epidemiološke studije pokazuju da majčino pušenje u trudnoći je u korelaciji sa većom učestalošću spontanih pobačaja, krvarenja u trudnoći, placente previje, i abrupcije posteljice, promjena u disanju i pokretima ploda, te protoku kroz fetoplacentarne i fetalne krvne žile, većim postotkom prijevremenih poroda i djece s intrauterinim zastojem rasta, većim postotkom anomalija, iznenadne smrti ploda, odnosno poremećaja psihičkog i fizičkog razvoja djeteta.
Rizični i zaštitni faktori zloupotrebe droga
Efikasna prevencija ovisnosti podrazumijeva djelovanje kojim se utječe na uzroke tog fenomena. Uz društvene faktore, kao što su ponuda i dostupnost psihoaktivnih droga, funkcionisanje pravne države, utjecaj medija, kvalitet života i standarda, moralno stanje društva i afirmirani sistem vrijednosti, imaju velik utjecaj na rizik od zloupotrebe sredstava ovisnosti. Dobro usklađene i povezane relacije i odnosi u porodici, te funkcionalnost porodičnog odgoja, zatim povoljni socijalni čimbenici i okolina imaju pozitivan protektivan utjecaj na smanjenje konzumiranja psihotropnih supstanci. Svjedoci smo tragičnog trenda u svijetu u kojem je porodica sve više disfunkcionalna i podređena interesima kapitala, umjesto da se sve podredi najvažnijem kapitalu društva, a to su djeca. Postoje opsežna istraživanja kojima se nastojalo uspostaviti korelacija razvoja ovisnosti, porodice i socijalnih faktora sredine.
Djeca koja su imala nesretno djetinjstvo u većini slučajeva postaju ovisnici, jer često bivaju fizički kažnjavana, majke su im zaposlene što im daje više slobode, tj njihovi roditelji pokazuju manje zanimanje za njihovo školovanje. Dokazano je da većina ovisnika potječe iz razorenih i poremećenih porodica u kojima su roditelji rastavljeni, razvedeni ili u porodicama s jednim roditeljem, zbog smrti drugog. Utjecaj odgoja od presudne je važnosti u formiranju osobnosti i stvaranju mentalnog konstrukta u kojem su temeljne funkcije mozga dobro razvijene i organizirane. Djeca, koja su još u pred adolescentnom periodu u odgoju upućena u proces donošenja kvalitetnih odluka, pa je kod njih ponašanje samosvjesno upravljano razmišljanjem i uzročno-posljedičnim prosuđivanjem stvari (što je znak uspostavljene funkcionalnosti prefrontalnog korteksa) i ako im je pravilno izgrađena savjest (usađen unutrašnji osjećaj za razlikovanje između „dobra i zla”), znatno lakše i uspješnije kontroliraju ponašanja usmjerena na neposredno doživljavanje ugode i otpornija su na štetne vanjske utjecaje. Za takvu djecu možemo reći da su mudra i razborita.
Rizični faktori su: haotična porodična okolina, posebno takva u kojoj roditelji zloupotrebljavaju psihotropne supstance ili boluju od duševnih bolesti, neučinkovito roditeljstvo, posebice s djecom teške naravi ili s poremećajima u ponašanju, nedostatak veza roditelj-dijete i nedostatak odgoja, neprikladno, povučeno ili agresivno ponašanje u razredu, neuspjeh u školovanju, loše sposobnosti (vještine) snalaženja u društvu, druženje s vršnjacima koji su skloni devijantnom ponašanju, opažanje odobravanja upotrebe psihoaktivnih droga unutar porodice, posla, škole, vršnjaka i zajednice.
Zaštitni faktori su: čvrste i pozitivne porodične veze, nadzor roditelja nad aktivnostima njihove djece i njihovih vršnjaka, jasna pravila ponašanja koja se dosljedno provode unutar porodice, kao osnovne ćelije svakog društva, zatim uključenost roditelja u život njihove djece, uspjeh u školovanju, čvrste veze s institucijama poput škole i vjerskih organizacija, usvajanje i prihvatanje djece da poštuju socijalne norme i standarde ponašanja.
Zaključci
Poremećaji rasta i razvoja ploda, bolest majke, visoki perinatalni mortalitet i morbiditet s vjerojatnošću kasnijih posljedica u razvoju djece upućuje na kompleksnost i nespecifičnost poremećaja, koji vjerojatno nisu posljedica upotrebe samo jedne psihoaktivne droge. Upotreba više različitih psihotropnih supstanci je nepisano pravilo gotovo u svih ovisnica, tako da je nemoguće odvojiti utjecaj svake pojedine psihoaktivne droge na zdravlje majke i rasta i razvoja ploda. Najčešće nije moguće odrediti vrstu i dozu psihotropne supstnce, kao ni gestacijsku dob u kojoj je konzumirana. U humanoj trudnoći nemoguće je razlučiti utjecaj pojedinih vrsta psihoaktivnih droge kao i njihovu kritičnu koncentraciju na zdravlje majke, te na rast i razvoj ploda. Ipak je očito da sve psihotropne supstance djeluju podjednako negativno na zdravlje majke, te na rast i razvoj ploda i da su često u zbirnom negativnom učinku sinergistične. Trudnoće u ovisnica su visokorizične i zahtijevaju visoko diferenciranu opstetričku i neonatalnu skrb u trudnoći, porodu i neonatalnom razdoblju, ali i kasnije, zbog mogućih oštećenja iz embrionalnog i fetalnog razdoblja. Uz dobru antenatalnu, intrapartalnu i neonatalnu skrb, te uz društvenu brigu o teškim socijalnim i porodičnim prilikama ovisnice i njihova djeca mogu očekivati poboljšanje perinatalnog ishoda.
Članak sponzoriše:
