Panični napadi

Nastavljamo sa našim tekstovima koji su posvećeni komponenti zdravlja koju često zanemarujemo, odnosno našem duševnom zdravlju. U ovom tekstu našu pažnju posvećujemo relativno čestom stanju, koje često ostaje neprepoznato – napadima panike ili paničnim napadima. Panični napadi su intenzivni epizode straha i nelagode koje mogu biti preplavljujuće i onesposobljavajuće. Često su nepredvidljivi i mogu se dogoditi bez očitog okidača. U daljem tekstu opisat ćemo uzroke, simptome, dijagnozu, liječenje i prevenciju paničnih napada.

Uzroci paničnog napada

Panični napadi mogu biti uzrokovani kombinacijom bioloških, okolišnih i psiholoških faktora. Biološki faktori uključuju genetiku, hemiju mozga i hormonalne poremećaje. Okolišni faktori uključuju stresne životne događaje, traumatična iskustva i zlouporabu tvari. Psihološki faktori uključuju poremećaje anksioznosti, depresiju i fobije.

Simptomi paničnog napada

Panični napadi mogu uzrokovati niz fizičkih i emocionalnih simptoma, poput ubrzanog otkucaja srca, bolova u prsima, kratkog daha, znojenja, drhtanja, mučnine, vrtoglavice i osjećaja straha ili propasti. Ti simptomi mogu biti toliko intenzivni da mogu izgledati poput srčanog udara ili druge medicinske hitnosti.

Ovo iskustvo može biti izrazito zastrašujuće i može dovesti do osjećaja gubitka kontrole i tjelesne bolesti. Simptomi napada panike uključuju fizičke i emocionalne znakove koji se javljaju u kratkom vremenskom razdoblju, obično unutar 10 minuta, a mogu trajati i do nekoliko sati.

Fizički simptomi napada panike uključuju ubrzani puls, znojenje, drhtanje, vrtoglavicu, osjećaj gušenja, bol u prsima, mučninu, trnci ili utrnulost u ekstremitetima. Osobe koje doživljavaju napad panike također često opisuju osjećaj topline ili hladnoće, osjećaj da im se srce ubrzano kuca, osjećaj da gube kontrolu nad tijelom, kao i osjećaj da će umrijeti ili da gube razum.

Emocionalni simptomi uključuju osjećaj straha, panike, nelagode, tjeskobe, depersonalizacije (osjećaj da se gledate izvan sebe) i derealizacije (osjećaj da je svijet oko vas nerealni ili ne stvaran). Ovi simptomi su često vrlo intenzivni i neugodni, i mogu uzrokovati značajnu poteškoću u obavljanju svakodnevnih aktivnosti.

Osobe koje često doživljavaju napade panike mogu početi osjećati izolaciju, sram i stid zbog svojih simptoma, što može dovesti do izbjegavanja društvenih situacija i ograničavanja njihovog svakodnevnog života.

Dijagnosticiranje paničnog napada

Dijagnosticiranje napada panike obično se temelji na procjeni simptoma koje osoba doživljava tijekom napada, kao i na isključenju drugih fizičkih ili mentalnih poremećaja koji bi mogli biti uzrok tih simptoma.

Prilikom procjene napada panike, zdravstveni radnik će obično razgovarati s osobom o njihovim simptomima i općem zdravstvenom stanju, uključujući povijest anksioznosti i depresije, kao i obiteljsku povijest mentalnih bolesti. Također je važno razgovarati o okolnostima koje su prethodile napadima panike, kao i o bilo kojim drugim okidačima koji su bili prisutni.

Osoba također može biti upućena na fizikalni pregled kako bi se isključili fizički uzroci simptoma, kao što su srčane bolesti, endokrini poremećaji ili problemi sa štitnjačom. Dodatni testovi, kao što su elektrokardiogrami (EKG) ili laboratorijski testovi, mogu se provesti ako se sumnja na fizički uzrok simptoma.

Nakon što su isključeni fizički uzroci simptoma, dijagnosticiranje napada panike može uključivati ​​upotrebu standardiziranih psiholoških testova kako bi se procijenilo prisustvo anksioznosti i depresije, kao i obrazaca ponašanja koji mogu biti povezani s napadima panike.

Kako pomoći samom sebi kod akutnog napada panike?

Kada doživite akutni napad panike, možete se osjećati vrlo prestrašeno i nesposobno kontrolirati svoje tijelo i um. Ipak, postoje neki koraci koje možete poduzeti kako biste si pomogli u tom trenutku:

1. Duboko dišite: Ubrzano disanje često prati napad panike. Pokušajte usporiti disanje i uzimati duboke udisaje kroz nos i izdahnuti kroz usta. Koncentrirajte se na ritam disanja i pokušajte ga usporiti. Ubrzano disanje može dovesti do hiperventilacije i dodatnih simptoma izazvanih pojačanom eliminacijom ugljen dioksida. Zbog toga neki ljudi dišu u papirnu vrećicu, kako bi ovo izbjegli, a i takav način disanja Vam može pomoći da se koncentrirate na samo disanje i smirite napad.
2. Fokusirajte se na svoje misli: Napad panike može učiniti da se osjećate izvan kontrole, no važno je pokušati usmjeriti svoje misli na nešto smirujuće. Razmislite o nekom omiljenom mjestu, osobi ili aktivnosti koja vas opušta.
3. Ostanite prisutni: Ponekad ljudi koji imaju napade panike pokušavaju se maknuti iz situacije koja ih uzrokuje ili pokušati skrenuti pozornost. Međutim, pokušajte ostati prisutni i suočiti se s situacijom. Pokušajte se fokusirati na stvari koje se događaju oko vas i prihvatite da je napad panike samo privremeno stanje.
4. Upotrijebite afirmacije: Upotrijebite pozitivne afirmacije kako biste si dali hrabrosti i povjerenje u sebe. Ponavljajte pozitivne fraze poput “Ja sam hrabar/hrabrija”, “Ovo će proći” i “Ja sam snažan/snažna”.
5. Pokušajte s vježbama opuštanja: Ako ste upoznati s tehnikama opuštanja poput meditacije ili progresivnog opuštanja mišića, sada je vrijeme da ih primijenite. Duboko disanje, vizualizacija i druge tehnike opuštanja mogu vam pomoći da se smirite.
6. Potražite podršku: Ukoliko ste okruženi ljudima koji vas podržavaju, pokušajte se obratiti nekome od njih i ispričati što se događa. Često razgovor s nekim kome vjerujete može vam pomoći da se smirite i osjećate sigurnije.

Ako su napadi panike učestali i teško ih je kontrolirati, razmotrite razgovor s liječnikom ili terapeutom koji će vam pomoći u dugoročnom rješavanju problema.

Dugoročno liječenje paničnog napada

Panični napadi se mogu liječiti lijekovima, terapijom i tehnikama samopomoći. Lijekovi poput antidepresiva i lijekova protiv anksioznosti mogu pomoći smanjiti simptome i spriječiti buduće panične napade. Terapija poput kognitivno-bihevioralne terapije može pomoći u identificiranju i promjeni negativnih obrazaca misli i ponašanja koji doprinose paničnim napadima. Tehnike samopomoći, poput vježbi opuštanja, svjesnosti i zdravih životnih navika, također mogu biti učinkovite u upravljanju paničnim napadima. Postoji nekoliko opcija za liječenje napada panike, a neke od njih uključuju:

1. Terapija razgovorom: Terapija razgovorom, poput kognitivno-bihevioralne terapije (CBT), može biti korisna za liječenje napada panike. CBT se usredotočuje na promjenu negativnih misli i ponašanja koja doprinose napadima panike. Terapeut će vas naučiti kako prepoznati i kontrolirati simptome napada panike kroz tehnike poput disanja, opuštanja mišića i izlaganja strahu.
2. Farmakoterapija: Postoje mnogi lijekovi koji se koriste za liječenje napada panike, uključujući antidepresive, anksiolitike i beta-blokatore. Antidepresivi, poput selektivnih inhibitora ponovne pohrane serotonina (SSRI) i inhibitora ponovne pohrane noradrenalina (SNRI), mogu pomoći u smanjenju intenziteta i učestalosti napada panike. Anksiolitici, poput benzodiazepina, djeluju brzo i mogu pomoći u smanjenju simptoma napada panike, ali se često koriste samo kratkotrajno zbog rizika od ovisnosti i zlouporabe. Beta-blokatori mogu pomoći u smanjenju fizičkih simptoma poput ubrzanog srca, ali se obično koriste samo za specifične situacije poput govora ili nastupa.
3. Vježbe opuštanja: Vježbe opuštanja, poput meditacije, joge i dubokog disanja, mogu pomoći u smanjenju napetosti mišića i tjeskobe. Redovito prakticiranje ovih tehnika može pomoći u sprječavanju napada panike.
4. Promjene životnog stila: Promjene u životnom stilu, poput izbjegavanja stimulansa poput kofeina i alkohola, mogu pomoći u smanjenju učestalosti napada panike. Također, redovito vježbanje i pravilna prehrana mogu poboljšati vaše fizičko i mentalno zdravlje, što može smanjiti učestalost napada panike.
5. Alternativne terapije: Postoje neke alternativne terapije koje mogu pomoći u liječenju napada panike, poput akupunkture, masaže, aromaterapije i biljnih dodataka poput kamilice i valerijane. Međutim, potrebno je biti oprezan kada se koriste ove metode jer nisu uvijek istražene i potvrđene kao sigurne i učinkovite za liječenje napada panike. Prije korištenja bilo koje alternative terapije, važno je razgovarati sa svojim liječnikom o mogućim rizicima i koristima.

Suočavanje s napadom panike

Osim liječenja, postoje brojne tehnike koje mogu pomoći pojedincima u suočavanju s napadima panike. Tehnike opuštanja, poput dubokog disanja, progresivne mišićne relaksacije i vizualizacije, mogu pomoći u smanjenju stresa i anksioznosti. Tehnike svjesnosti, poput meditacije i joge, također mogu pomoći u poboljšanju mentalnog i emocionalnog blagostanja. Promjene životnog stila poput redovite tjelesne aktivnosti, zdrave prehrane i adekvatnog sna također mogu pomoći u upravljanju simptomima napada panike.

Prevencija napada panike

Prevencija napada panike uključuje usvajanje zdravog načina života i učinkovito upravljanje stresom. To uključuje redovitu tjelesnu aktivnost, zdravu prehranu, adekvatan san i tehnike upravljanja stresom poput svjesnosti, opuštanja i terapije. Također je važno izbjegavati okidače poput alkohola, kofeina i duhana, te potražiti pomoć ako simptomi potraju.

Zaključak

U zaključku, napadi panike su relativno često stanje koje se može liječiti i koje može uzrokovati značajnu nelagodu i narušiti kvalitetu života. Razumijevanjem uzroka, simptoma, dijagnoze, liječenja i prevencije napada panike, pojedinci mogu poduzeti korake za upravljanje svojim simptomima i poboljšanje kvalitete života. Uz pomoć lijekova, terapije i tehnika samopomoći, pojedinci mogu prevladati napade panike i voditi ispunjen život.