Savremena medicina je spoznala mnoge tajne ljudskog organizma koje su još uvijek nepoznanica za većinu ljudi. Jedna od tih nepoznanica su i probiotici. S mnogo pitanja koja se tiču ove vrste mikroorganizama, interesantno je znati da postoje li razlike među probioticima i da li su svi jednaki.
Šta su to probiotici
Probiotici su mikroorganizmi koji se prirodno nalaze u našem tijelu. Oni su “prijateljski” organizmi koji žive u našem crijevu i međusobno se bore protiv neprijateljskih bakterija koje mogu uzrokovati probleme u našem tijelu. Veliki broj kliničkih studija su pokazale da probiotici mogu biti od velike pomoći u liječenju probavnih problema i drugih bolesti. Probiotici su dakle, živi mikroorganizmi, uglavnom bakterije ili gljivice, koje se unose u organizam kako bi pozitivno uticali na zdravlje probavnog sistema i imunološkog sistema. Oni se obično unose putem hrane ili dodataka ishrani koji sadrže ove žive mikroorganizme.
Šta su to prebiotici?
Osim ovih vrsta bakterija i gljivica, postoje i drugi važni sastojci koji se nalaze u probioticima za podršku crijevnoj flori. Prebiotici, na primjer, su posebno važni jer stimulišu rast zdravih bakterija u crijevima. Prebiotici koji se koriste u probioticima su pretežno biljnog porijekla i sadrže veliku količinu bez glutena i laktoze.
Koji mikroorganizmi spadaju u probiotike?
Postoje različite vrste probiotika koje se mogu koristiti. Najčešće korišćene vrste probiotika su različite vrste bakterija, uključujući Lactobacillus, Bifidobacterium, Streptococcus i Enterococcus. Međutim, postoje i gljivični probiotici, najčešće vrste Saccharomyces boulardii.
Bakterijski i gljivični probiotici imaju različite karakteristike i funkcije. Bakterijski probiotici se obično koriste za održavanje ravnoteže crijevne flore i pomažu u održavanju zdravlja probavnog sistema. Oni takođe mogu imati pozitivan uticaj na imunološki sistem, smanjenje upala i poboljšanje apsorpcije hranljivih materija.
S druge strane, gljivični probiotici se koriste za liječenje i prevenciju gastrointestinalnih infekcija, kao i za smanjenje upala u crijevima. Oni mogu pomoći u održavanju ravnoteže crijevne flore i podržati zdravlje probavnog sistema, slično kao bakterijski probiotici.
Razlike između bakterijskih i gljivičnih probiotika leže u njihovim različitim karakteristikama i funkcijama. Bakterijski probiotici su obično slabije otporni na kiselinu u želucu, dok su gljivični probiotici više otporni na kiselinu. Takođe, bakterijski probiotici su često efikasniji u održavanju zdravlja probavnog sistema, dok se gljivični probiotici često koriste u liječenju gastrointestinalnih infekcija.
Djelovanje probiotika na naše zdravlje
Činjenica je da neki probiotici bolje djeluju od drugih. Razlog za to su različite bakterijske vrste koje se koriste u proizvodnji probiotika. Također, u kombinaciji s određenim vrstama probiotika korisno ih je uzimati uz prebiotike koji su potrebni za rast i razvoj prijateljskih bakterija. Zato je veoma važno izabrati odgovarajući probiotik i pronaći najbolji koji će vam pomoći i podržati vašu crijevnu floru.
Bakterijski probiotici
Bakterijski probiotici su živi mikroorganizmi koji se unose u organizam radi poboljšanja zdravlja probavnog sistema i imunološkog sistema. Postoje različite vrste bakterijskih probiotika, a najčešće se koriste Lactobacillus i Bifidobacterium.
Lactobacillus se često koristi u probioticima koji su namijenjeni za liječenje proljeva, bolesti želuca, vaginalne infekcije, alergije i podizanje imuniteta. Bifidobacterium je vrsta koja se često koristi za liječenje zatvora, upalnih bolesti crijeva, kao i za stvaranje prebiotika.
Prednosti i mane bakterijskih probiotika
Prednosti upotrebe bakterijskih probiotika su mnogobrojne. Ovi mikroorganizmi se nalaze u crijevnoj flori i pomažu u održavanju ravnoteže mikroba u crijevima. Oni podržavaju zdravlje probavnog sistema, smanjuju upale, sprečavaju infekcije i poboljšavaju apsorpciju hranljivih materija. Bakterijski probiotici takođe mogu pomoći u poboljšanju simptoma sindroma iritabilnog crijeva, ulceroznog kolitisa, alergija i drugih stanja povezanih sa gastrointestinalnim sistemom.
Mane upotrebe bakterijskih probiotika su relativno rijetke i uglavnom se odnose na neželjene efekte koji se mogu pojaviti kod nekih ljudi. Ovi neželjeni efekti mogu uključivati nadimanje, gasove, dijareju, konstipaciju i alergijske reakcije kod osoba koje su alergične na mlečne proizvode.
Takođe je važno napomenuti da ne postoji jedan “univerzalni” bakterijski probiotik koji bi odgovarao svakoj osobi i svim zdravstvenim stanjima. Svaka osoba ima svoju jedinstvenu crijevnu floru i različite probiotičke kulture mogu imati različite efekte na svaku osobu. Među probioticima je najveća razlika u vrsti bakterija koja se koristi za njihovu proizvodnju. Postoji veliki broj vrsta bakterija koje se koriste za proizvodnju probiotika, ali su najčešći Lactobacillus i Bifidobacterium. Ove vrste bakterija su prisutne u velikim količinama u crijevima zdravih ljudi.
Gljivični probiotici
Saccharomyces boulardii je živa vrsta gljivica koja se koristi kao probiotik za regulaciju crijevne flore. Probiotici su živi organizmi koji se u intestinumu mogu razmnožavati i pomoći u održavanju ravnoteže crijevne mikroflore. Međutim, Saccharomyces boulardii je nekoliko puta drugačiji od drugih probiotika.
Ova vrsta probiotika pruža različite prednosti u poređenju sa klasičnim probioticima. Na primjer, kada se uzimaju antibiotici, ovi lijekovi ne selektivno uništavaju loše bakterije u crijevima, već i dobre. Time dolazi do poremećaja privremene ravnoteže mikroflore koja se manifestuje proljevom, što je glavni uzrok nastanka gljivične infekcije poznate kao Candida albicans. Saccharomyces boulardii može pomoći u prevenciji i liječenju ove infekcije, sprečavajući reprodukciju patogenih gljivica.
Prednosti Saccharomyces boulardi
Kao probiotik, Saccharomyces boulardi je posebno prikladan jer se ne uništava u kiselom okruženju crijeva, što jeste slučaj sa drugim vrstama probiotika. Zbog ove osobine, ova vrsta probiotika je u stanju poboljšati probavu i smanjiti broj bakterijskih infekcija.
Jedna od važnih razlika između Saccharomyces boulardii i drugih probiotika je i ta što se koristi u terapiji nemogućnosti vještačke ishrane. Ova vrsta probiotika pomaže da se uspostavi prirodni proces apsorpcije hranjivih materija, što dovodi do smanjenja nadutosti i plina. Osim toga, ovaj oblik probiotika takođe doprinosi u jačanju sistema zaštite organizma, posebno u prevenciji rizika od alergija.
Saccharomyces boulardii takođe pruža poboljšanje zdravlja crijeva. Ostali probiotici, kao što su Lactobacilli i Bifidobacteria, često djeluju samo na površini crijeva, dok Saccharomyces boulardi prodire duboko u crijevnu sluznicu. Ovo je posebno korisno jer pomaže u suzbijanju infekcija, zacjeljivanju oštećenih tkiva i smanjenju inflammationa.
Ova vrsta probiotika takođe pomaže poboljšanju simptoma iritabilnog crijeva i Crohnove bolesti. Jedna studija je pokazala da je Saccharomyces boulardii u stanju smanjiti simptome iritabilnog crijeva kod 62%ra ispitanika. Iste studije su utvrdile da je Saccharomyces boulardii u stanju da reguliše epizode dijareje i zatvora u bolesnika sa Crohnovom bolesti.
Kada je u pitanju doziranje, preporučena doza za odrasle osobe iznosi 250-500mg na dan. Takođe je važno napomenuti da Saccharomyces boulardii može da se koristi kod djece, ali uvijek je preporuka da konsultujete svog doktora prije nego počnete sa upotrebom bilo kog vrsta probiotika.
Šta odabrati kada su u pitanju probiotici?
Najbolji probiotici za vaše zdravlje su oni koji sadrže kombinaciju različitih vrsta bakterija, gljivica i prebiotika. Ovakvi probiotici su najbolji izbor za liječenje proljeva, zatvora, upalnih bolesti crijeva, nadutosti i sličnih tegoba.
Da biste koristili probiotike na pravi način, trebate imati na umu neke stvari. Prvo, probiotici se ne bi trebali koristiti u velikim količinama, jer to može dovesti do iritacije crijeva i drugih problema. Drugo, uvijek pogledajte potencijalne kontraindikacije prije upotrebe probiotika, jer neki ljudi ne reaguju dobro na njih. Treće, jako je bitno pakovanje u kojem se probiotici isporučuju; naime, probiotičke bakterije i gljivice su živi organizmi koji se nalaze u obliku spora u probiotičkim preparatima, pa pakovanje mora biti tako dobro, da ih štiti od uticaja spoljne sredine i drugih spoljnjih faktora. Na kraju, pregledajte etiketu i provjerite sastojke, jer probiotici mogu sadržavati sastojke poput glutena, laktoze i druge tvari koje ne biste željeli konzumirati.
Zaključak
Kao zaključak, probiotici su različiti, iako svi imaju sličnu funkciju. Najbolji probiotici za vaše potrebe će ovisiti o vašem zdravlju i simptomima koje želite liječiti. To je razlog zašto trebate odabrati vrstu koja sadži odgovarajuće sastojke, uključujući prebiotike, i svakako konzultirati svog liječnika prije njihovog uzimanja.