{"id":4026,"date":"2023-03-16T20:55:33","date_gmt":"2023-03-16T18:55:33","guid":{"rendered":"https:\/\/webdr.ba\/?p=4026"},"modified":"2023-03-21T09:46:38","modified_gmt":"2023-03-21T07:46:38","slug":"heroinska-ovisnost","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/webdr.ba\/index.php\/2023\/03\/16\/heroinska-ovisnost\/","title":{"rendered":"Heroinska ovisnost"},"content":{"rendered":"\n

Heroinska ovisnost je kompleksan i izazovan javnozdravstveni problem koji utje\u010de na pojedince, porodice i zajednice \u0161irom svijeta. Ovaj \u010dlanak razmatra uzroke, posljedice i opcije lije\u010denja za heroinsku ovisnost. Heroinska ovisnost je \u010desto posljedica dugotrajne upotrebe opioida, a mo\u017ee dovesti do zna\u010dajnih fizi\u010dkih, mentalnih i socijalnih posljedica. Lije\u010denje ovisnosti o heroinu mo\u017ee uklju\u010divati farmakolo\u0161ku terapiju, psiholo\u0161ku podr\u0161ku i rehabilitaciju, kao i pomo\u0107 i podr\u0161ku za oporavak i prevenciju povratka u ovisnost. Va\u017eno je prepoznati znakove i simptome heroinske ovisnosti te potra\u017eiti stru\u010dnu pomo\u0107 kako bi se pomoglo onima koji pate od ove bolesti.<\/p><\/blockquote>\n\n\n\n

Ovisnost o drogama je kroni\u010dna recidiviraju\u0107a progresivna bolest i zbog posljedica koje ostavlja u zajednici, ozbiljan je javnozdravstveni problem. Posljedice bolesti ovisnosti odra\u017eavaju se na ovisniku, njegovoj obitelji, ali i na zdravoj populaciji s obzirom na \u017eivot ovisnika koji \u010desto uklju\u010duje kriminal, prostituciju, preprodaju droga, \u0161irenje zaraznih bolesti i sli\u010dno. Ovisnost se odnosi na stil \u017eivota koji u sebi sadr\u017ei samu fizi\u010dku i psiholo\u0161ku ovisnost, ali prete\u017eno isti\u010de stalnu kompulzivnu uporabu i dominantnu okupiranost drogom.<\/p>\n\n\n\n

Na sam pojam droge netko postaje znati\u017eeljan, netko tu\u017ean, neki osje\u0107aju nemo\u0107, neki \u010dak i ljutnju, mnogi strah. Zasigurno rijetko izaziva ravnodu\u0161nost i budi raznovrsne osje\u0107aje, a koje svatko od nas do\u017eivljava razli\u010dito.<\/p>\n\n\n\n

Problem zlouporabe droge, njezin negativni utjecaj na dru\u0161tvo i svakako na pojedinca, osobito ako se radi o mladom \u010dovjeku, problem je s kojim su se susrela i susre\u0107u se sva dru\u0161tva i sve civilizacije. Ono \u0161to nas treba brinuti eskalacija je uporabe droge \u010demu smo svjedoci. Droga je postala sveprisutni problem, a njezine \u017ertve nisu vi\u0161e negdje drugdje nego upravo tu, me\u0111u nama. Ono najgore u svemu je \u010dinjenica da se granica dobi osoba, koje se susre\u0107u s drogom stalno spu\u0161ta i sada je ve\u0107 do\u0161la na razinu mla\u0111e tinejd\u017eerske dobi, kraj osnovno\u0161kolskog \u0161kolovanja. Susret s drogom nu\u017eno ne zna\u010di i ovisnost, ali neznanje i needuciranost svakako zna\u010de izlo\u017eenost velikom riziku. Malobrojna dru\u0161tva i malobrojni narodi s depopulacijskom realno\u0161\u0107u treba biti jasno da je svako dijete na\u0161e dijete i za njega, za njegov \u017eivot, treba se bezrezervno boriti. Najve\u0107e sredstvo u toj borbi, \u010desto neravnopravnoj, bit \u0107e na\u0161e znanje koje \u0107e nam dati sigurnost i omogu\u0107iti nam dugoro\u010dno u\u010dinkovito djelovanje \u2013 prevenciju.<\/p>\n\n\n\n

Heroin<\/h2>\n\n\n\n

Heroin i opijati potje\u010du od vrste maka. Opijum je ljepljiva katranasta supstanca koja se stvara u sjemenom omota\u010du \u010dahure. Postoji dokaz da su ljudi po\u010deli pu\u0161iti opijum prije oko tri tisu\u0107e godina, u podru\u010djima Azije, Egipta i Europe. U srednjem vijeku u Europi je popularnost stekao preparat opijuma nazvan laudanum. Psihoaktivna supstanca morfij izolirana je iz baze opijuma 1805. Iz morfija je pro\u010di\u0161\u0107en polusinteti\u010dki heroin. Opijati se koriste u razli\u010dite medicinske svrhe, a mnogi, ve\u0107 godinama, kao sredstva protiv bolova (analgetici). Danas postoje desetci vrsta opijata. Opijati se dijele na tri osnovne vrste: u prirodnom obliku (opijum, morfij, kodein i tebain), polusinteti\u010dki (heroin, hidromorfon, oksikodon, hidrokodon i buprenorfin), te sinteti\u010dki (meperidin, metadon, dekstropropoksifen fentanil i pentazocin). Opijum se pravi od guste, ljepilu nalik teku\u0107ine koja se iscijedi iz \u010dahure maka. On je i aktivni sastojak u razli\u010ditim vrstama lijekova za lije\u010denje proljeva, a i sastavni je dio nekoliko lijekova protiv bolova. Opijum \u2013 sirovi opijum se dobiva od su\u0161enog mlije\u010dnog soka maka. Mo\u017ee se jesti ili pu\u0161iti. Sadr\u017eava odre\u0111eni broj alkaloida, prirodnih materija kao \u0161to su morfij ili kodein. Morfij ima veliku ulogu u medicini, ali se tako\u0111er mo\u017ee koristiti kao droga. Morfij \u2013 ovaj psihoaktivni alkaloid javlja se u opijumu u koncentracijama koje se kre\u0107u od 0,7 do 2,5 posto. U usporedbi s morfijem manje umiruje, manje deprimira disanje i bla\u017ei je analgetik. Prepisuje ga se protiv umjerenih bolova ili kao u\u010dinkovit lijek protiv ka\u0161lja. Kodein je najra\u0161irenije kori\u0161ten opijat u prirodnom obliku koji se koristi u svjetskoj medicini (sirupi protiv suhog ka\u0161lja \u2013 antitusici). <\/p>\n\n\n\n

Heroin \u2013 ovu je drogu prvi put iz morfija 1895. sintetizirala njema\u010dka tvrtka Bayer. Dobila je naziv prema njema\u010dkom \u201eheroisch\u201c, \u0161to pridjevski zna\u010di juna\u010dki, mo\u0107ni. Taj polusinteti\u010dki proizvod ulazi u mozak br\u017ee od morfija zato \u0161to je kemijski br\u017ee topiv u mastima. U mozgu se pretvara u morfij. Heroin se naj\u010de\u0161\u0107e mo\u017ee dobiti u obliku pra\u0161ka. Boja mu varira od \u010disto bijele do tamno sme\u0111e. Prodavatelji ga raspar\u010davaju (\u201epakiraju\u201c) u vre\u0107ice. Heroin ima sli\u010dna svojstva kao i morfij, samo \u0161to ima ja\u010de i br\u017ee djelovanje. Kao droga se upotrebljava u vi\u0161e razli\u010ditih varijanti: u obliku sitnog bijelog praha ili u obliku grubljeg praha koji se mo\u017ee pu\u0161iti. Pu\u0161enje heroina posljednjih godina postaje je \u010desto me\u0111u ovisnicima Europe i Sjeverne Amerike. Karakteristika opijata je da brzo izazivaju ovisnost te se doze moraju stalno pove\u0107avati kako bi se postigao po\u010detni stupanj zanosa i u\u017eitka.<\/p>\n\n\n\n

Heroin je te\u0161ka droga \u010dija je proizvodnja i uporaba zabranjena u ve\u0107ini dr\u017eava diljem svijeta. Unato\u010d tome, heroin je jedan od naj\u010de\u0161\u0107ih rekreacijskih opijata i najja\u010di uli\u010dno dostupan narkotik. Ovisnost o heroinu je stalno u porastu zato \u0161to heroin ima velik potencijal za razvoj ovisnosti koja se mo\u017ee razviti za nekoliko tjedana svakodnevnog uzimanja ovog opijata. Heroin djeluje jako brzo, a mo\u017ee se konzumirati u\u0161mrkavanjem (preko sluznice nosa), pu\u0161enjem (zagrijavanjem i udisanjem njegove pare) ili injekcijom (intravenski). Ako se konzumira u\u0161mrkavanjem, treba mu 5 \u2013 8 minuta kako bi djelovao, a intravenski djeluje gotovo trenuta\u010dno. Djelovanje traje obi\u010dno 3 \u2013 5 sati. Ovisnici o heroinu pokazuju brojne promjene u pona\u0161anju i svakodnevnim aktivnostima, a lije\u010denje heroinskih ovisnika je dugotrajan terapijski proces i va\u017ena strate\u0161ka aktivnost u programima suzbijanja zlouporabe droga. Na\u017ealost, mnogi ovisnici imaju osje\u0107aj koji ih \u010desto zavarava, a to je da im uzimanje heroina olak\u0161ava podno\u0161enje te\u0161kih \u017eivotnih okolnosti. Jako je te\u0161ko shvatiti kakav je osje\u0107aj na heroinu. Me\u0111utim, razne ispovijesti ovisnika o heroinu opisuju takvo stanje kao privremeni bijeg od svega. No, taj bijeg je kratkotrajan i ima kobne posljedice. Nedugo nakon konzumiranja heroina, ovisnici osje\u0107aju euforiju, opu\u0161tenost i toplinu, te potpuno zaboravljaju na svoje trenutno stanje. Isto tako, zaboravljaju sve brige, probleme, boli i napetosti koje su osje\u0107ali, a pritom se javlja sigurnost i ljubav prema sebi. Ubrzo nakon prolaska euforije, javlja se osje\u0107aj zadovoljstva i smirenosti.<\/p>\n\n\n\n

Kad jedan ovisnik uzme heroin, na njemu se primje\u0107uju ovi znakovi: zjenice su jako su\u017eene, o\u010di poluzatvorene, opu\u0161ten je, slini, glava mu pada (kljuca), \u010de\u0161kanje po glavi, sve mu je lijepo, nalazi se u svom takozvanom \u201cbla\u017eenom svijetu\u201d u kojem preovladava osje\u0107aj bezbri\u017enosti. No, to \u201cbla\u017eeno\u201d stanje jako brzo popu\u0161ta, i u njemu se ponovno javlja \u017eudnja za novom dozom heroina, \u017eeli se vratiti u ponovno stanje \u201cbla\u017eenstva\u201d, tako da  postaje sve ve\u0107a \u017ertva heroina.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Utjecaj heroina na \u017eiv\u010dani sustav<\/h2>\n\n\n\n

Heroin je najja\u010di narkotik, stoga je njegovo djelovanje sna\u017eno i \u0161iroko. Djeluje na cijeli \u017eiv\u010dani sustav osobe tako \u0161to: usporava rad srca, usporava disanje, sni\u017eava krvni tlak, sni\u017eava tjelesnu temperaturu, uzorkuje \u0161irenje krvnih \u017eila, smanjuje aktivnost crijeva, uzrokuje zatvor. Ako se heroin uzima u kombinaciji s alkoholom ili tabletama za smirenje, mo\u017ee do\u0107i do ozbiljnog usporavanja disanja i otkucaja srca, te rezultirati nesvjesticom i smrti. <\/p>\n\n\n\n

Heroinska ovisnost \u2013 simptomi<\/h2>\n\n\n\n

Obzirom da je heroinska ovisnost pra\u0107ena te\u0161kim poreme\u0107ajem pona\u0161anja i socijalnog funkcioniranja, ovisnici su nerijetko u dru\u0161tvenoj izolaciji koja predstavlja vrlo te\u017eak problem zato \u0161to malo tko u njihovoj blizini mo\u017ee reagirati na mogu\u0107e simptome njihove ovisnosti kao \u0161to su: mu\u010dnina i povra\u0107anje (posebno kod prvih uzimanja), promjene u pona\u0161anju, \u010desta pospanost, nezainteresiranost za okolinu, tjelesno slabljenje.<\/p>\n\n\n\n

Fizi\u010dka ovisnost podrazumijeva ote\u017eano funkcioniranje organizma nakon prestanka uno\u0161enja heroina, a karakterizirana je pojavom apstinencijske krize. Psihi\u010dku ovisnost je puno te\u017ee nadvladati upravo zato \u0161to je karakterizirana jakom \u017eeljom za uzimanje droge. Naime, tu \u017eelju je nemogu\u0107e kontrolirati, a ovisnici \u010desto \u010dine sve samo kako bi je ispunili. <\/p>\n\n\n\n

Naj\u010de\u0161\u0107i simptomi fizi\u010dke i psihi\u010dke ovisnosti o heroinu su: <\/p>\n\n\n\n

  • Fizi\u010dka ovisnost: \u0161irenje zjenica, nemir, proljev, problemi sa snom, bolovi u mi\u0161i\u0107ima i kostima, mu\u010dnina i povra\u0107anje, vru\u0107ica<\/li><\/ul>\n\n\n\n
    • Psihi\u010dka ovisnost: negiranje problema, izmijenjeno shva\u0107anje realnosti, nemogu\u0107nost racionalnog razmi\u0161ljanja, nekontrolirana \u017eelja za drogom, nervoza, razdra\u017eljivost, napetost.<\/li><\/ul>\n\n\n\n

      Heroinska kriza \u2013 simptomi<\/h2>\n\n\n\n

      S obzirom na to da su ovisnici o heroinu \u010desto dovoljni sami sebi, nezainteresirani za svoje bli\u017enje i socijalno izolirani, jako je te\u0161ko objasniti kako prepoznati ovisnika o heroinu. Me\u0111utim, sigurno je da \u0107e se njihova ovisnost s vremenom pogor\u0161avati i sve vi\u0161e utjecati na svakodnevne aktivnosti. S vremenom \u0107e se tako\u0111er razviti i apstinencijski sindrom, odnosno apstinencijska kriza. Simptomi krize se mogu pojaviti ve\u0107 4 sata nakon prestanka uzimanja droge, a prvenstveno kre\u0107u pojavom te\u0161kog anksioznog i napetog stanja kojeg karakterizira neizmjerna potreba za drogom. Uz to se javlja jo\u0161 i ubrzano disanje tijekom mirovanja, pretjerano znojenje, curenje iz nosa, \u0161irenje zjenica, drhtanje i gr\u010denje mi\u0161i\u0107a, bolovi u kostima, izmjena valova vru\u0107ine i hladno\u0107e, zujanje u u\u0161ima, mu\u010dnina i povra\u0107anje, gubljenje snage i malaksalost, nedostatak apetita i sna.<\/p>\n\n\n\n

      U stanjima apstinencijske krize obi\u010dno le\u017ee na podu ili krevetu bez ikakve akcije. U tom stanju gube veliku koli\u010dinu teku\u0107ine iz tijela te dolazi do poreme\u0107aja elektrolita i dehidracije, poreme\u0107aja rada srca i svih vitalnih organa. Ovisnici o heroinu su izrazito mr\u0161avi i apati\u010dni.<\/p>\n\n\n\n

      Nakon du\u017eeg uzimanja heroina, javlja se tolerancija \u0161to zna\u010di da su potrebne sve ve\u0107e koli\u010dine droge kako bi se postigao prvobitni osje\u0107aj euforije, odnosno kako bi se izbjegli simptomi apstinencijske krize. Upravo to stvara ovisnost, zato \u0161to osobe uzimaju heroin samo zbog izbjegavanja fizi\u010dkih i psihi\u010dkih simptoma apstinencije koja smanjuje razinu tolerancije.<\/p>\n\n\n\n

      Dugotrajne posljedice konzumiranja<\/h2>\n\n\n\n

      Zloupotreba heroina povezana je sa dugotrajnim zdravstvenim posljedicama kao \u0161to su:<\/p>\n\n\n\n

      • Pove\u0107an rizik od zaraznih bolesti, uklju\u010duju\u0107i HIV\/AIDS i hepatitis<\/li>
      • \u010ceste infekcije ko\u017ee i potko\u017enog tkiva te tromboembolije ekstremiteta<\/li>
      • Dugotrajne probleme sa mentalnim zdravljem kao \u0161to su depresija i promjene u pona\u0161anju.<\/li>
      • Problemi sa reproduktivnim organima kao \u0161to su seksualna disfunkcija i izostanak menstrualnih ciklusa.<\/li>
      • O\u0161te\u0107en nosni septum zbog \u0161mrkanja heroina<\/li>
      • \u017dene koje koriste heroin u trudno\u0107i, stavljaju i sebe i dijete u rizik od poba\u010daja, male kila\u017ee djeteta, pote\u0161ko\u0107a u rastu i razvoju te neonatalni apstinencijski sindrom (NAS), koji uklju\u010duje da je dijete od ro\u0111enja ovisno o supstanci i da pro\u017eivljava apstinencijske krize.<\/li><\/ul>\n\n\n\n

        Predoziranje<\/h2>\n\n\n\n

        Najozbiljniji u\u010dinak heroina jeste rizik od predoziranja prvenstveno zbog varijabilnosti u \u010disto\u0107i tvari kupljene u uli\u010dnoj ilegalnoj prodaji, kao i nedostatku informacija u vezi onoga \u0161to se mije\u0161a u drogu, te doziranje koje je te\u0161ko izmjeriti. Efekti predoziranja uklju\u010duju: opasno usporenu brzinu disanja, usporene otkucaje srca, gubitak svijesti, trajno o\u0161te\u0107enje mozga, komu i nerijetko smrt. Lijek nalokson kao intravenski pripravak ili aerosolno nazalni pripravak je dozvoljen za upotrebu kako bi sprije\u010dila smrt kod predoziranja.<\/p>\n\n\n\n

        Bez obzira, neki aspekti lije\u010denja ovisnosti o heroinu su dosljedni i to:<\/p>\n\n\n\n

        • Bihevioralna terapija \u2013 se primjenjuje u izvanbolni\u010dkom, bolni\u010dkom i rezidencijalnom okru\u017eenju, gdje bihevioralna terapija radi na osvje\u0161tavanju obrazaca, te kako prona\u0107i na\u010din i mijenjati ih prema zdravijim alternativama.<\/li>
        • Upravljanje terapijom uz pomo\u0107 lijekova \u2013 metadon, buprenorfin, nalokson i drugi lijekovi koji se koriste u razli\u010ditim fazama za pomo\u0107 u oporavku od heroina. Neki utje\u010du na aktiviranje istih opoidnih receptora, kao i heroin, a drugi blokiraju receptore, tako da se u\u010dinci heroina ne osjete.<\/li><\/ul>\n\n\n\n
          \"\"<\/figure>\n\n\n\n

          Napu\u0161tanje \u017eivota s drogom<\/h2>\n\n\n\n

          Zbog velike psihi\u010dke i fizi\u010dke ovisnosti o heroinu, proces oporavka zahtjeva stru\u010dnu pomo\u0107 kako bi se prevladao utjecaj droge. Prvi izazov kod oporavka od heroina jesu apstinencijski simptomi koji po\u010dinju kada supstanca vi\u0161e nije prisutna u tijelu ovisnika.<\/p>\n\n\n\n

          Simptomi apstinencije od heroina uklju\u010duju: agitaciju i napete \u017eivce, rasprostranjenu bol u kostima i mi\u0161i\u0107ima, pote\u0161ko\u0107e sa spavanjem, mu\u010dninu, proljev, povra\u0107anje, osje\u0107aje hladno\u0107e, jaku \u017eelju za uzimanjem vi\u0161e tvari, nekontrolisano trzanje.<\/p>\n\n\n\n

          Prestajanje uzimanja heroina obi\u010dno nije smrtonosno, ali mo\u017ee biti opasno i vrlo neugodno i bolno (to se u uli\u010dnom \u017eargonu naziva \u201eskidanje na suho\u201c). Strah od apstinencijske krize i svih popratnih fizi\u010dkih i psihi\u010dkih simptoma koje prate tu krizu vra\u0107a ovisnike na ponovno kori\u0161tenje kako bi izbjegli te simptome. U ovome slu\u010daju, kontrolirana i planirana detoksikacija je potrebna radi stabilizacije kori\u0161tenja heroina u ranoj fazi oporavka. Tijekom detoksikacije, stru\u010dno medicinsko osoblje prati simptome pod utjecajem lijekova.<\/p>\n\n\n\n

          Ovisno od procjene, ovisnik se mo\u017ee uputiti i na programe supstitucijske terapije, koje prati i psiho-socijalni tretman. Za vrijeme supstitucijske terapije koja omogu\u0107ava stabilizaciju ovisnosti, mnogi pacijenti su izlo\u017eeni riziku od uzimanja drugih droga i alkohola \u0161to mo\u017ee voditi ka fatalnim posljedicama. Samo pravilna provedba supstitucijske terapije mo\u017ee doprinijeti boljem stanju ovisnika i napretku u procesu oporavka obvezno uz podr\u0161ku obitelji ili bliske osobe koja nije ovisnik.<\/p>\n\n\n\n

          Lije\u010denje heroinskih ovisnika je dugotrajan (pa i do\u017eivotan) proces, s nepredvidivom dinamikom i kona\u010dnim ishodom, a provode ga specijalizirani medicinski stru\u010dnjaci. Osnovni elementi terapijskog postupka lije\u010denja su kombinacija jednog ili vie elemenata kao to su farmakoterapija, psihoterapija, preodgoj, pomo\u0107 u tra\u017eenju smisla \u017eivota, socijalna rehabilitacija i reintegracija, kontrole urina radi provjere apstinencije, paralelno lije\u010denje komorbidnih psihi\u010dkih poreme\u0107aja i somatskih bolesti, uklju\u010divanje obitelji u lije\u010denje, psihoedukacija.<\/p>\n\n\n\n

          Mnogo ljudi prelazi sa detoksikacije ili programa supstitucijske terapije u rehabilitacijske programe na kontinuirano lije\u010denje, tj. odr\u017eavanje. Rezidencijalni rehabilitacijski centri ili terapijske zajednice sprovode programe koji su bazirani na potrebama pojedinaca kroz oporavak. To omogu\u0107ava da se vanjske smetnje eliminiraju i oporavak od ovisnosti bude primarni fokus. Terapijske zajednice zahtijevaju od ovisnika \u017eivljenje u njihovim prostorijama za vrijeme trajanja lije\u010denja, ovisno od programa. Tijekom svog boravka, dani \u0107e u potpunosti biti fokusirani na oporavak. Tipi\u010dan dan mo\u017ee uklju\u010divati skupnu terapiju, individualnu terapiju, rekreacijske aktivnosti dizajnirane da pomognu nau\u010diti kako funkcionirati bez droge, edukativne skupine vezane za ovisnost, treninge za stjecanje prakti\u010dnih vje\u0161tina, tehnike za prevenciju recidiva, te odre\u0111ene vjerske slu\u017ebe.<\/p>\n\n\n\n

          Sljede\u0107i korak unutar procesa oporavka bi bio da pacijenti ulaze u fazu resocijalizacije. Neki pacijenti se vra\u0107aju svojim domovima, neki odlaze u nove sredine ili odlaze \u017eivjeti u prelazne ustanove gdje u\u010de o reintegraciji u dru\u0161tvo. Povratak u staru sredinu i me\u0111u staro dru\u0161tvo pove\u0107ava rizik recidiva.<\/p>\n\n\n\n

          Izvanbolni\u010dko savjetovanje za mentalno zdravlje, drogu i alkohol, te savjetodavne skupine podr\u0161ke unutar organizacija civilnog dru\u0161tva mogu jako puno pomo\u0107i tijekom resocijalizacije, te se njihov potencijal treba iskoristiti za odr\u017eavanje apstinencije od psihoaktivne tvari i ponovnu reintegraciju u okolinu. Redovno sudjelovanje na zajedni\u010dkim sastancima poma\u017ee u osna\u017eivanju, kako bi pojedinci odr\u017eali apstinenciju i imali podr\u0161ku u resocijalizaciji u dru\u0161tvo.<\/p>\n\n\n\n

          \u010clanak sponzorira farmaceutska ku\u0107a:<\/h6>\n\n\n\n
          \"\"<\/figure><\/div>\n\n\n\n
          Reference:<\/h5>\n\n\n\n

          1.         J. Dorsman: Kako se zauvijek rije\u0161iti droge, Copyright za hrvatsko izdanje V.B.Z. d.o.o., Zagreb, 2002<\/p>\n\n\n\n

          2.         S. Radovi\u0107, \u0160. Vodopija, M. \u017dagar: Prevencija i za\u0161tita od droge, Naklada \u017dagar, biblioteka: Educo, Rijeka, 2004<\/p>\n\n\n\n

          3.         B. Sedi\u0107: Zdravstvena njega psihijatrijskih bolesnika, Zdravstveno veleu\u010dili\u0161te, Zagreb, 2007.<\/p>\n\n\n\n

          4.         B. Klape\u017e: \u017divjeti bez droge, primjena teorije izbora i realitetne terapije u radu s ovisnicima, Allinea, Komunikologija kolo 4, knjiga 29, Zagreb,2004.<\/p>\n\n\n\n

          5.         J.Jaffe, R. Petertson, R. Hodgson: Ovisnosti, Globus, Zagreb, 1986.<\/p>\n\n\n\n

          6.         B. Sedi\u0107, Zdravstvena njega psihijatrijskih bolesnika, Zdravstveno Veleu\u010dili\u0161te, Zagreb, 2007.<\/p>\n\n\n\n

          7.         M. Topljek, Prevencija zlouporabe opojnih droga kod adolescenata, Sveu\u010dili\u0161te Sjever, Vara\u017edin, 2016.<\/p>\n\n\n\n

          8.         Barnea, Z., Teichman, M., Rahav, G. (1992). Personality, cognitive, and interpersonal factors in adolescent substance use: A longitudinal test of an integrative model. Journal of Youth and Adolescence, 21 (2), 187-201.<\/p>\n\n\n\n

          9.         Chassin, L., Ritter, J., Trim, R.S., King, K.M. (2003). Adolescent Substance Use Disorders. U: Mash, E.J., Barkley, R.A. (ur.), Child Psychopathology (pp. 199-230). New York, NY, US: Guilford Press<\/p>\n\n\n\n

          10.       Stone, A.L., Becker, L.G., Huber, A.M., Catalano, R.F. (2012). Review of risk and protective factors of substance use and problem use in emerging adulthood. Addictive behaviors, 37 (7), 747-775. doi: 10.1016\/j.addbeh.2012.02.014<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

          Heroinska ovisnost je kompleksan i izazovan javnozdravstveni problem koji utje\u010de na pojedince, porodice i zajednice \u0161irom svijeta. Ovaj \u010dlanak razmatra uzroke, posljedice i opcije lije\u010denja za heroinsku ovisnost. Heroinska ovisnost je \u010desto posljedica dugotrajne upotrebe opioida, a mo\u017ee dovesti do zna\u010dajnih fizi\u010dkih, mentalnih i socijalnih posljedica. Lije\u010denje ovisnosti o heroinu mo\u017ee uklju\u010divati farmakolo\u0161ku terapiju, psiholo\u0161ku […]<\/p>\n","protected":false},"author":19,"featured_media":4032,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0},"categories":[2,92],"tags":[394,59,395,316,291],"aioseo_notices":[],"views":514,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/webdr.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4026"}],"collection":[{"href":"https:\/\/webdr.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/webdr.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/webdr.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/19"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/webdr.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=4026"}],"version-history":[{"count":8,"href":"https:\/\/webdr.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4026\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":4087,"href":"https:\/\/webdr.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4026\/revisions\/4087"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/webdr.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/4032"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/webdr.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=4026"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/webdr.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=4026"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/webdr.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=4026"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}