Porodica i trudnoća Zdravlje i prehrana

Kako spriječiti pretilost kod djece?

Generacijama je kod djece koji kilogram previše smatran kao pokazatelj da je dijete zdravo i samapomisao na reguliranje i reduciranje dječije prehrane uvijek se smatralo nepotrebnim i štetnim, te kako zdrav apetit mladog organizma urazvoju nikako ne treba remetiti rigoroznim režimima prehrane i dijetama. Međutim, s porastom broja gojazne djece raste i osvještenosto njihovoj prehrani, ali i bojazan od prestrogih dijeta.

Ukoliko postoji potreba za reduciranjem prehrane kod djeteta svakako bi se prvo trebalo posavjetovati sa pedijatrom. Ako vrijednosti indeksa tjelesne mase pokažu da je dijete pretilno, pogrešno je stavljati ga na proizvoljnu dijetu bez preporuke pedijatra, koji može pomoći i prilikom sastavljanja okvirnog jelovnika. Ali ono što roditelji mogu sami uraditi jeste stvoriti zdrave prehrambene navike kod svoje djece koje će postati temelj zdravlja ne samo u dječijoj, već i u odrasloj dobi.

U nekim slučajevima može biti dovoljna samo promjena određenih navika zbog kojih je dijete unosilo više kalorija nego što ih je trošilo.

Što znači da bi dijete trebalo određeno vrijeme koje inače provodi ispred ekrana provesti u nekoj fizičkoj aktivnosti. Pri čemu se obavezno treba voditi računa da prilikom odabira rekreacije nikako ne treba nametati svoju volju i želju, i ne treba tjerati dijete na onu vrstu rekreacija koje su isključivo želja roditelja. Dobrodošao je poticaj prijatelja ili savjet profesora tjelesne kulture, ali najbolja opcija bi bila da dijete samo izrazi želju ovrsti rekreacije.

Dijete bi trebalo određeno vrijeme koje inače provodi ispred ekrana provesti u nekoj fizičkoj aktivnosti.

Određena „pravila ponašanja“ odnosa prema hrani pomoći će djetetu da izbjegne nepotrebno debljanje, kao i da stvori određene prehrambene navike koje će mu u budućnosti itekako biti od pomoći i osigurati zdravo tijelo bez odricanja i rigoroznih dijeta. Za početak potrebno je zdrave namirnice staviti na vidljivo mjesto. Umjesto prerađenih grickalica kao što su čips, kikiriki, te slatkiši, u dnevnom boravku ili kuhinjskom stolu bolje i naravno zdravije je staviti zdjelu svježeg voća, te posudice s koštuničavim voćem koje je bogato nutrijentima.

Dalje, trebalo bi se što više izbjegavati jedenje pred televizorom i sličnim elektronskim uređajima. Na taj način nesvjesno se unosi velike količine kalorija i to u puno većem omjeru nego što je potrebno.

Trebalo bi, također, barem jedan obrok dnevno jesti sa djetetom. Naime, istraživanja su pokazala da djeca koja ručaju ili večeraju s roditeljima imaju zdravu težinu, kao i veće samopouzdanje i obično su to uspješnija djeca od onih koja najčešće jedu sama jer roditelji nemaju vremena za porodične ručkove ili večere.

Prerađene grickalice se uvijek mogu zamijeniti voćem i koštunjičavim voćem.

Pogrešno je djetetu u potpunosti zabraniti „junk food“ iz razloga što jedna kriška kolača nakon ručka ili pak povremene porcije pomfrita neće nikome naštetiti. Međutim, potrebno je dijete naučiti da su to povremene porcije, a ne sastavni dio svakodnevene prehrane.

Roditelji bi trebali djeci biti primjer, odnosno ukoliko oni zdravo jedu, ukoliko u svoju prehranu uvrštavaju voće i povrće, te ukoliko se barem povremeno posvećuju nekoj fizičkoj aktivnosti i rekreaciji, time pokazuju djeci najbliži i najbolji primjer i uzor na koji se moguugledati i slijediti ga.

Obroci bi se trebali definisati.

Konzumiranjem hrane tokom cijelog dana lako se prelazi količina potrebnih kalorija. Stoga djeca moraju naučiti da jedu onda kad su gladna, a ne svaki put kad im se pruži prilika da posegnu za hranom.

Također, treba pokušati djecu uključiti u kupovinu namirnica i kuhanju. Djeca najčešće kroz igru vole da pomažu u kuhunji prilikom spremanja jela, pa im je onda i zanimljivije jesti hranu u čijem su pripremanju i sami sudjelovali.

Danas je najveći problem to što djeca jako puno vremena provode ispred elektronskih uređaja, što je jako štetno za njihovo zdravlje. Postoje djeca kojima televizor i računar predstavljaju jedino sredstvo zabave. Treba voditi računa da djeca imaju ograničeno vrijeme koje mogu provoditi ispred ekrana, a da im je ostatak slobodnog vremena ispunjen aktivnijim oblicima zabave.

Tekst je prenesen iz časopisa Vaša Apoteka.

OCIJENITE OVAJ ČLANAK:
Sending
User Review
5 (1 vote)