Zdravlje i prehrana

Ishrana i zdravlje usne duplje

Kako ishrana utiče na  zube?

Vaša usta, zubi i desni nisu samo alat za jelo,također su i primarna dodirna  tačka vašeg tijela sa hranjivim tvarima koje konzumirate. Dakle, ono što stavite u usta utiče ne samo na vaše opće zdravlje, već i na zube i desni. Zapravo, ako je vaša ishrana loša, prvi se znakovi često pojavljuju u ustima.

Smjernice za ishranu i oralno zdravlje

Pristup ishrani i kalorijska potreba treba prije svega da budu individualna,te da ovise o vašoj dobi, spolu, razini tjelesne aktivnosti i drugim zdravstvenim čimbenicima, ali prema najnovijim smjernicama nutricionista, uravnotežena i zdrava dijeta treba da uključuje:

  • Piće. Najbolje piće je voda,potrebno ju je konzumirati 1-1,5 litara na dan. Osim što utiče na hidriranost organizma, jedini je napitak koji je 100% zdrav i ne ostavlja mrlje na vašim zubima.
  • Voće i povrće. U kombinaciji, oni treba da pokrivaju pola vašeg tanjira tokom obroka. Izvor su minerala i vitamina za opće zdravlje i zdravlje vaših zuba.
  • Zrna. Barem polovina žitarica koje jedete treba biti od cjelovitih žitarica, poput zobene kaše, integralnog hljeba i smeđe riže.
  • Mlijeko i mliječni proizvodi. Najčešće birajte mliječne namirnice s malo masti ili bez masti.
  • Proteini. Odlučite se za proteine poput  govedine, peradi bez kože i ribe. Različite mogućnosti izbora proteina uključuju i jaja, grah, grašak i mahunarke. Jedite morsku hranu  najmanje dva puta sedmično.

Napomena: pored odabira hrane, važno je i ostati aktivan za dobro zdravlje. Odrasli bi trebali imati najmanje tri sata tjelesne aktivnosti umjerenog intenziteta svake sedmice.

Uticaj različitih faktora hrane na zube

Hrana i pića koja konzumirate mogu imati direktan uticaj na pojavu i progresiju propadanja zubnih tkiva, ovisno o:

  • Obliku namirnice – bilo da je tečna, čvrsta, lepljiva ili se sporo rastvara čini razliku.Svaki od faktora konzistencije hrane različito djeluje na zuba.
  • Koliko često jedete slatku hranu i pića i koliko često jedete ili pijete kiselu hranu i pića.
  • Prehrambeni aditivi,vještački zaslađivači i bojila.
  • Kombinacija namirnica koju jedete i redoslijeda kojim ih jedete.
  • Zdravstveno stanje organizma , kao što su gastroezofagealni refluks (vraćanje sadržaja iz želuca u usta,poznatije kao žgaravica) i poremećaji ishrane(bulimija,anoreksija) , što može povećati rizik od karijesa i oslabiti zube zbog stalnih promjena pH vrijednosti ka rizično kiselim.

Kako međuobroci utiču na vaše oralno zdravlje?

Za zdravlje zuba preporučuje se ograničavanje  jela i pića između obroka. Naravno, ponekad se mora dogoditi i međuobrok. Nažalost, većina ljudi za užinu bira hranu poput slatkiša i čipsa; tj. hranu koja se lijepi i zadržava na zubima,te tako snižava ph vrijednost na kiselo,i zbog stalnih kiselinskih ataka i nedovoljno vremena da se pH vrijednost vrati u optimalnu mehanizmima koje imamo u ustima,potičemo nastanak karijesa. Ako jedete, ipak vodite računa da imate barem dva sata između obroka i međuobroka,da bi se pH vrijednost vratila u optimalnu. Naravno učinite to i zdravijim izborom – poput sira, jogurta, voća, povrća ili orašastih plodova – za vaše opšte zdravlje i zdravlje zuba. 

Hrana koja potencijalno šteti vašim zubima

Namirnice poput slatkiša (posebno tvrdi ili ljepljivi bomboni poput lizalica, minta, tofi i karamele), slatkiši poput kolačića, kolača i muffina, te hrana za užinu poput čipsa razlog su za zubne probleme. Razlog tome nije samo zato što ne nude prehrambenu vrijednost,nego i zbog količine i vrsta šećera koju sadrže i koji se mogu lijepiti za zube. Bakterije u ustima se hrane tim šećerima, oslobađajući kiseline koje smanjuju pH vrijednost i to je ono što dovodi do propadanja zuba.

Pića koja sadrže šećer – gazirana pića, limunada, sok i zaslađena kafa ili čaj (ledeni ili vrući) – posebno su štetni jer njihovo ispijanje uzrokuje stalnu šećernu kupku preko zuba, što potiče propadanje zubnih tkiva. 

Hranjiva, kisela hrana poput paradajza i agruma može imati kiselo dejstvo na zubnu caklinu, pa ih jedite kao dio obroka, a ne sami. Osušeno voće, uključujući i grožđice, također je dobar izbor za zdravu prehranu, no s obzirom na to da su ljepljive i zadržavaju se na zubima, vodite računa kada ih jedete. Kada ne znate što odabrati za obrok ili međuobrok, odlučite se za komad svježeg voća, uvijek je tu kao zdrava opcija. 

Hrana koja pozitivno utiče na vaše oralno zdravlje

Sir, mlijeko, obični jogurt, lisnato zelenilo i bademi su hrana koja  je doista pogoduje zdravlju zuba, zahvaljujući velikim količinama kalcija i drugim hranjivim sastojcima koje oni daju. Hrana bogata proteinima, kao što su meso, perad, riba, mlijeko i jaja, najbolji su izvori fosfora. Oba ova minerala igraju kritičnu ulogu u zdravlju zuba, štiteći i obnavljajući zubnu caklinu.

Voće i povrće su dobar izbor za zdrav osmijeh s obzirom da sadrže veliki procenat vode i vlakana, koji uravnotežuju šećere i pomažu u čišćenju zuba. Ova hrana također pomaže u poticanju stvaranja pljuvačke koja spira površine zuba i pomaže u neutraliziranju kiselina, štiteći zube od propadanja. Uz to, mnogi sadrže vitamin C (važan za zdrave desni i brzo zarastanje rana) i vitamin A (još jedno ključno hranjivo sredstvo za izgradnju zubne cakline).

Voda je napitak koji najviše odgovara zubnim tkivima.

Šećeri i vaše oralno zdravlje

Bakterije u ustima koriste ugljikohidrate za hranu, tako da kada smanjite vrijednost šećera i drugih izvora jednostavnih ugljikohidrata koji su lako fermentirajući, smanjujete rizik od napada na caklinu. Ograničite dodatne šećere u svojoj prehrani čitanjem oznaka hrane da biste odredili količinu dodatog šećera u nekoj hrani. Budući da su sastojci navedeni na etiketi prema redoslijedu težine, od najvećih ka najmanjim, ako je jedan od dole napisanih izraza naveden kao jedan od prvih nekoliko sastojaka, dobro je kladiti se da je hrana bogata šećerom. Drugi savjet za uočavanje izvora šećera, ukoliko koristite hranu proizvedenu izvan Bosne i Hercegovine (eng.prevod sastava na ambalaži) – izrazi koji završavaju sa „-ose“ označavaju sastojak šećera – npr. sucrose, fructose i sl.

Evo nekoliko uobičajenih dodanih šećera:

šećer, smeđi šećer, šećer u prahu, turbinado šećer,sirovi šećer,zaslađivači od kukuruza, kukuruzni sirup, kristalizirani šećer od trske, maltoza, fruktoza, saharoze, glukoza,dekstrin, koncentrat voćnog soka ,med, kukuruzni sirup s visokim sadržajem fruktoze, sirup od slada, javorov sirup, melasa.

Glavni izvori dodanog šećera u ishrani i procenti:

  • bezalkoholna pića, energetska pića, sportska pića  35,7%
  • deserti na bazi žitarica (kolači, pite) 12,9%
  • voćni napici 10,5%
  • deserti na bazi mlijeka (sladoled) 6,5%
  • slatkiši 6.1%
  • gotove žitarice 3,8%
  • šećer i med 3,5%
  • čaj (zaslađen) 3,5%
  • kvasac hljeb 2,1%
  • sva ostala hrana 15,4%

Kako umjetni zaslađivači utiču na vaše zube?

Zamjenici šećera mogu izgledati i imati ukus poput šećera, ali ne utiču na stvaranje kiseline koja može naštetiti zubima. Postoje mnoge vrste zamjena za šećer, uključujući aspartam, eritritol, saharin, sukralozu, izomaltat, sorbitol, kalijev acesulfam i manitol. 

Kako reducirati štetnost hrane na oralno zdravlje?

  • Četkajte zube dva puta dnevno pet minuta.
  • Ograničite međuobroke.
  • Smanjite dodavanje šećera u svojoj ishrani na najmanju moguću mjeru, odlučujući o izboru hrane i pića.
  • Uključite mliječne proizvode, obilje voća i povrća i vode u svoju prehranu – svi oni igraju ulogu u vašem zubnom zdravlju.



OCIJENITE OVAJ ČLANAK:
Sending
User Review
5 (1 vote)
Jasminka Bleković

Jasminka Bleković

Jasminka Bleković je doktor dentalne medicine, certificirani TOT BLS (trener trenera osnovne zivotne podrske ili prve pomoci). Oblasti interesovanja su joj javno i oralno zdravlje, estetska stomatologija.