Uticaj aerozagađenja na zdravlje i mjere zaštite
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije aerozagađenje je uzrok smrti oko 8 miliona ljudi u svijetu. Zdravstveni efekti zagađenja vazduha i dalje ostaju javno zdravstveni problem širom svijeta. Utvrđeno je da se štetni efekti zagađenja vazduha povezuju sa rastućim morbiditetom i mortalitetom.
Smog je tip aerozagađenja, skupina tvari unešena u okoliš koja ima neželjene efekte ili negativno utiče na korisnost određenog resursa, u ovom slučaju vazduha. Ovo vidljivo aerozagađenje sastoji se uglavnom od nitratnih i azotnih oksida, sumpor dioksida, ugljenmonoksida, dima (najčešće čađi). Smog koji je porijekla ljudske djelatnosti rezultat je sagorijevanja uglja, rada motornih vozila, aerozagađivačke industrije, požara i fotohemijskih reakcija ovih emisija. Glavni zagađivači su lebdeće čestice promjera PM 2,5 i PM 10 mikrona. Atmosfersko zagađenje u nekim gradovima pojačava se temperaturnom inverzijom koja zarobljava zagađenje u kotlinama blizu tla a sve ovo stvara atmosferu toksičnu za ljude i može biti uzrokom ozbiljnih bolesti, skraćenja očekivanog trajanja života, a u nekim slučajevima čak i smrti.
Štetni efekti navedenih zagađivača na zdravlje su smanjenje pulmonalne (disajne) funkcije, povećanje bronhopulmonalnih infekcija, akutna pogoršanja hronične opstruktivne plućne bolesti kao i akutna pogoršanja bronhijalne astme, a nerijetko štetni efekti budu okidaći za maligna oboljenja pluća. Smog pojačava mogućnost začepljavanja srčanih (koronarnih) i moždanih arterija, što u periodima izloženosti gustom smogu povećava broj prijema u bolnice pacijenata sa srčanim i moždanim udarom. Smog ima negativan uticaj i na neurološki razvoj djece predškolske dobi. Aerozagađenje takođe povećava rizik nastanka malignog oboljenja mokraćne bešike.
Kako se zaštititi?
Pratiti upozorenja i informacije o vazduhu putem sredstava javnog informisanja. Smanjiti boravak na otvorenom, koliko je to moguće, a poseban oprez kod hroničnih bolesnika, trudnica i djece.
Konzumirati antioksidanse: selen, koenzim Q10, Vitamin E, Vitamin C, Vitamin D, L-Glutation, mediteranska dijeta (velik unos nezasićenih masnih kiselina, visok unos žitarica, maslinovo ulje, crno vino, paradajz).
Dok traju epizode velikog zagađenja vazduha, poseban doprinos očuvanju zdravlja predstavlja češći odlazak na obližnje planine, a u ekstremnim slučajevima i korištenje zaštitnih maski za lice, kao što je česta praksa u Japanu i Londonu.
Smanjiti korištenje privatnih automobila te koristiti sredstva javnog gradskog prevoza koji ne zagađuju okoliš (trolejbusi i tramvaji).
Ne trebamo zaboraviti da smo mi, stanovnici, najveći proizvođači zagađenja zraka i da svako od nas treba učiniti maksimum da reducira svoj dio onečišćenja!
