Bolesti i stanja

COVID-19 i hronične opstruktivne plućne bolesti

Krajem 2019- godine krenula je infekcija novim, mutiranim koronavirusom COVID-19 sada u obliku epidemije svjetskih razmjera, pa je Svjetska zdravstvena organizacija u martu 2020. godine proglasila pandemiju. I dalje najveći broj ljudi tokom infekcije koronavirusom ima blage tegobe, poput prehlade sa konjuktivitisom ili crijevne viroze, a ima čak i onih potpuno asimptomatskih zaraženih osoba. Izvjestan broj ljudi ljudi reaguju tegobama poput upale pluća, kao što su kašalj, otežano disanje, stezanje ili bol u grudnom košu, vrlo visoka tjelesna temperatura, opšta slabost i malaksalost. U slučaju pojave navedenih težih simptoma, odmah se treba javiti ljekaru jer tok bolesti može da bude dramatičan u smislu razvoja akutnog zatajenja pluća koje nazivamo respiratorni distres sindrom.
Veći rizik za teži oblik COVID-19 javlja se u starijih osoba preko 65. godina života, ali isto tako kod mladih bez pridruženih bolesti. Osobe straije životne dobi uvijek imaju pridružene bolesti a to su: hronični bolesnici koji imaju hroničnu opstruktivnu bolest pluća, astmu, bolesti srca, povišen krvni pritisak, povišene masnoće u krvi ili zakrećenja arterija – ateroskleroza. Za vrijeme ove pandemije plućni bolesnici znaju da postoji rizik od virusnih infekcija (prehlada i drugih virusa) koje mogu pogoršati njihovu hroničnu opstruktivnu plućnu bolest ili astmu. Važno je napomenuti da plućni bolesnici nemaju veći rizik od obolijevanja virusom COVID-19 tj. Drugim riječima, zaraziti se može bilo ko. Ipak, s obzirom da plućni bolesnici imaju osviješten svoj zdravstveni status, vjerojatnije je da bi u slučaju infekcije koronavirusom isti ranije osjetili i prepoznali da se nešto mijenja, tj. da simptomi postaju intenzivniji i drugačiji od uobičajenih dnevnih varijacija. Vrlo je značajno da hronična bolest bude dobro kontrolisana, naime, na taj način ostvariće se najbolji preduslovi za dobru ravnotežu, uključujući i psihičko stanje. Psihička stabilnost omogućava da naš neuroimuni mehanizmi adekvatno pomažu u obrani od infektivnih uzročnika. Dakle, nikako ne treba prekinuti lijekove koje je osoba uzimala, niti mijenjati doze lijekova, već sve treba da se koristi na način kao i ranije kada su održavali stabilnu bolest.

U plućnih bolesnika koji boluju od astme ili hronične opstruktivne plućne bolesti (HOPB), HOPB obuhvata hronični opstruktivni bronhitis i plućni emfizem (prenaduvanost pluća) posebno je značajno da nastave sa svim svojim lijekovima prema ranijoj ljekarskoj preporuci. 

  • Inhaleri su sigurni lijekovi, ako ih se čuva čistim i na sigurnom mjestu. Uz njihovu upotrebu ne postoji veći rizik od infekcije ili kontaminacije, jer su to lijekovi za jednu (istu) osobu te stoga nije potrebno nabavljati nove inhalere.
  • Inhalatorni kortikosteroidi su zlatni standard za kontrolu astme, te ih je potrebno dalje redovno koristiti kako bi se izbjegle dnevne tegobe i noćni simptomi, intolerancija tjelesnih aktivnosti ili povećana potreba za kratkodjelujućim bronhodilatatorima (lijekovi koji šire disajne puteve).
  • Osobe koje imaju HOPB s komponentnom hroničnog bronhitisa i stvaranja povećane količine sekreta u disajnim putevima trebaju redovno ukloniti sekret (šlajm) sa adekvatnom hidratacijom – čajevi ili voda ili N-acetilcistein koji je mukolitik i antioksidans te također redovno uzimati inhalatornu terapiju.
  • U slučaju pojave povišene tjelesne temperature treba koristiti Paracetamol.
  • Ako se količina šlajma poveća te iskašljaj postane žut ili zelen treba uzeti antibiotike ali prema preporuci ljekara. Treba napomenuti da antibiotici ne djeluju na virus, i neće spriječiti infekciju COVID-19, ali će liječiti bakterijsku infekciju konkretno upalu pluća koje se eventualno može naknadno razviti.
  • Ukoliko dođe do egzacerbacije astme ili HOPB-a, koritikosteroidi se koriste i dalje, kao dio standardnog liječenja, jer nema dokaza da kortikosteoidi mogu pogoršati COVID-19.
  • Kontinuirano i disciplinovano primjenjivati preventivne mjere – socijalna distanca, maske i pranje ruku.

Naučna istraživanja su pokazala da oboljelima od HOPB-a nedostaje nužna količina vitamina A, C, D3 i E, kao i selen. Velik broj oboljelih osoba dnevno unosi nedovoljnu količinu (tj. manje od dnevnih preporučenih doza) važnih mikronutrijenata, a istraživanja su pokazala kako 25% ispitanika prehranom unosi nedovoljno selena, 45% nedovoljno vitamina C, 55% nedovoljno vitamina A, 70% nedovoljno vitamina D3, a čak 90% ispitanika unosi nedovoljno vitamina E. Mjerenje maksimalne količine udahnutog vazduha pokazalo je smanjenje kapaciteta pluća kod ispitanika s nedostatkom selena, a smanjeni kapacitet pluća imali su i ispitanici s nedostatkom vitamina A, C i D3, tako da se savjetuje suplementacija gore navedenih mikronutrijenata, posebno Vitamin C i Vitamin D3 koji je i imunomodulator te koriguje tj. smanjuje upalni proces.

OCIJENITE OVAJ ČLANAK:
Sending
User Review
4.67 (3 votes)

Dejan Dragišić

Dr. med. Dejan Dragišić, specijalista pneumoftiziolog. Zaposlen u dispanzeru za plućne bolesti i tuberkulozu u JU Dom Zdravlja Sarajevo. Primarno polje interesa alergologija, imunologija, astma i hronična opstruktivna plućna bolest kao i opšta pulmologija.

Video podcast