Divertikularna bolest: divertikuloza i divertikulitis

Jeste li ikada čuli za divertikularnu bolest? Ako ne, niste sami. Iako je ovo česti poremećaj probavnog sustava, posebno među starijim odraslima, mnogi ljudi su uglavnom nesvjesni ovog stanja sve dok ne nastupi. Bolest divertikula odnosi se na stanje u kojem se mali džepovi, poznati kao divertikuli, razvijaju duž zidova našeg probavnog trakta. Obično tihi, ovi džepovi ponekad mogu postati upaljeni ili inficirani, što dovodi do niza simptoma od blage nelagode do jake boli. Ovo učestalo stanje može značajno utjecati na kvalitetu života ako se ne tretira ispravno.

Prema Američkom Nacionalnom institutu za dijabetes, probavne i bubrežne bolesti, otprilike polovina svih ljudi starijih od 60 godina razvit će divertikulozu, prisutnost ovih džepova, pri čemu će dio tih pojedinaca napredovati do divertikulitisa, kada džepovi postanu upaljeni ili inficirani.

U sljedećim odjeljcima, dublje ćemo istražiti svijet bolesti divertikula, pomažući vam da razumijete zašto se javlja, koje znakove treba tražiti i što možete učiniti ako vi ili vaš voljeni budete dijagnosticirani s ovim stanjem.

Šta su to uopšte divertikuli?

Da bismo razumjeli bolest divertikula, ključno je prvo se upoznati s čudesnom mašinerijom koja je naš probavni sustav. Ova složena mreža započinje u ustima, proteže se kroz jednjak, želudac, tanko crijevo, i naposljetku, kroz debelo crijevo, poznato i kao kolon, gdje bolest divertikula pretežno nastaje.

Divertikuli su mali, ispupčeni džepovi koji se mogu formirati u zidu vašeg probavnog sustava, obično u donjem dijelu kolona – debelog crijeva. Iako se mogu razviti bilo gdje u probavnom traktu, kolon je njihova najčešća lokacija. Ovi džepovi nastaju kada se unutarnji sloj vašeg probavnog trakta probija kroz slabe točke u vanjskom sloju. Smatra se da nastaju kao posljedica starenja, ali genetska komponenta ima veliku ulogu.

Zanimljivo je da su ti džepovi općenito bezopasni i u većini slučajeva ne uzrokuju nikakvu nelagodu. Kada ovi džepovi ne pokreću nikakve simptome, stanje se naziva divertikuloza. Sasvim je moguće da mnogi ljudi imaju divertikulozu bez da su toga svjesni, živeći svoj život neometani ovim tihim uljezimau svom kolonu.

Međutim, kada jedan ili više ovih džepova postane upaljen ili inficiran, tada mogu početi problemi. Ovo stanje poznato je kao divertikulitis, ozbiljniji oblik bolesti divertikula koji može uzrokovati značajnu nelagodu i u težim slučajevima, može zahtijevati hospitalizaciju.

Faktori rizika za bolest divertikula: Šta vas čini podložnijim?

Razumijevanje šta vas čini podložnijim za bolest divertikula može vam pomoći da poduzmete odgovarajuće preventivne mjere. Iako svako može razviti ovo stanje, određeni faktori mogu povećati vašu vjerojatnost.

Dob je značajan faktor rizika. Bolest divertikula je češća kod starijih odraslih, s otprilike polovicom ljudi starijih od 60 godina koji imaju divertikulozu. Prevalencija bolesti povećava se s godinama, kao i rizik od divertikulitisa.

Prehrana također igra ključnu ulogu. Prehrana s malo vlakana i visokim udjelom rafiniranih ugljikohidrata povećava rizik od bolesti divertikula. Vlakna pomažu omekšati i povećati volumen stolice, što pomaže njihovom prolasku kroz kolon. Bez dovoljno vlakana, kolon mora napraviti više pritiska i potiska da bi pomaknuo stolicu, što može dovesti do formiranja divertikula.

Fizička neaktivnost, pretilost i pušenje također su povezani s većim rizikom od bolesti divertikula. Ovi faktori mogu doprinijeti povećanom pritisku u kolonu, promovirajući formiranje divertikula.

Uz to, određeni lijekovi poput nesteroidnih protuupalnih lijekova (NSAID), opioida i steroida također mogu povećati vaš rizik.

Važno je napomenuti da, iako ovi faktori rizika mogu povećati vjerojatnost razvoja bolesti divertikula, oni to ne garantiraju. Slično tome, čak i bez ovih faktora rizika, mogli biste razviti bolest.

Prevencija i tretman: Vaša uloga u održavanju probavnog zdravlja

Poslovica “bolje je spriječiti nego liječiti” posebno je istinita kada je riječ o bolesti divertikula. Iako se ne mogu spriječiti svi slučajevi bolesti, određeni koraci mogu značajno smanjiti vaš rizik i pomoći u upravljanju stanjem ako ga već imate.

Ključni igrač u prevenciji i upravljanju je prehrana. Konzumiranje prehrane bogate vlaknima pomaže omekšavanju stolice, olakšava njihov prolazak i smanjuje pritisak u vašem kolonu, čime se smanjuje rizik od formiranja divertikula. Dobri izvori prehrambenih vlakana uključuju voće, povrće, mahunarke i integralne žitarice. Uz vlakna, pazite da pijete dovoljno tekućine. Hidratacija pomaže u održavanju mekoće vaše stolice i potiče redovite stolice.

Redovna tjelesna aktivnost je još jedan ključni dio u prevenciji bolesti divertikula. Vježbanje potiče normalnu funkciju crijeva i smanjuje pritisak unutar vašeg kolona. Pokušajte uključiti aktivnosti koje uživate u svoju svakodnevnu rutinu, kao što su hodanje, biciklizam ili plivanje. Lijekovi za ublažavanje bolova koji se mogu kupiti bez recepta mogu pomoći u upravljanju blagim simptomima bolesti divertikula, ali uvijek se posavjetujte sa svojim ljekarom prije početka bilo koje nove terapije.

Ako vam je dijagnosticirana divertikuloza, ove preventivne mjere su jednako važne. Mogu pomoći u sprečavanju napredovanja do divertikulitisa i minimiziranju komplikacija. Zapamtite, koraci koje poduzimate prema prevenciji i upravljanju su investicija u vaše zdravlje.

Dijagnostika divertikularne bolesti: Otkrivanje nevidljivih uljeza

Kada je riječ o dijagnostici divertikularne bolesti, zdravstveni stručnjaci koriste niz dijagnostičkih alata kako bi potvrdili prisutnost divertikula, procijenili njihovo stanje i odredili odgovarajući tretman. Iako sama bolest možda neće uvijek pokazivati očite simptome, tačna dijagnoza igra presudnu ulogu u vođenju odluka o liječenju i sprječavanju komplikacija.

Medicinska istorija i fizikalni pregled

Dijagnostički proces započinje detaljnom medicinskom istorijom – anamnezom i fizikalnim pregledom. Vaš ljekar će Vas pitati o simptomima, vašem medicinskom backgroundu i obiteljskoj anamnezi. Također će obaviti fizikalni pregled, palpirajući abdomen kako bi otkrio osjetljivost, tražeći znakove upale ili infekcije te osluškujući crijevne zvukove. Ova početna procjena pomaže u usmjeravanju daljnjih istraživanja.

Slikovni testovi

Slikovni testovi su ključni za vizualizaciju divertikula i procjenu njihovog stanja. Sljedeći slikovni modaliteti se često koriste:

1. Kompjuterska tomografija (CT): Ova slikovna tehnika pruža detaljne presječne slike abdomena, omogućavajući zdravstvenim stručnjacima da identificiraju divertikule, procijene njihovu veličinu i otkriju znakove upale ili komplikacija poput apscesa ili perforacija. CT skenovi su posebno korisni u dijagnosticiranju divertikulitisa.
2. Magnetna rezonanca (MR): MR se može koristiti kao alternativa CT skenovima, posebno ako postoje zabrinutosti zbog izloženosti zračenju. MR može pružiti detaljne slike divertikula i okolnih tkiva, što pomaže u procjeni divertikularne bolesti.
3. Ultrazvuk: Iako se manje često koristi, ultrazvuk se može primijeniti za procjenu prisutnosti komplikacija poput apscesa ili identifikaciju drugih potencijalnih uzroka bolova u trbuhu.
   

Kolonoskopija

Kolonoskopija je postupak u kojem se fleksibilna cijev s kamerom (endoskop) umetne kroz rektum kako bi se vizualizirao cijeli debelo crijevo. Omogućuje izravnu vizualizaciju divertikula, identifikaciju eventualnih abnormalnosti te mogućnost uzimanja uzoraka tkiva (biopsije) ako je potrebno. Kolonoskopija se često preporučuje ako treba isključiti druge bolesti ili ako postoje zabrinutosti zbog karcinoma debelog crijeva.

Krvni testovi

Naručivanje krvnih testova može procijeniti prisutnost infekcije ili upale. Povećanje broja bijelih krvnih stanica i povišene razine C-reaktivnog proteina (CRP) mogu ukazivati na prisutnost divertikulitisa ili povezanih komplikacija.

Testovi stolice

Testovi stolice mogu se provesti kako bi se provjerila prisutnost krvi u stolici, što može ukazivati na krvarenje iz divertikula.

Tačna i pravovremena dijagnoza ključna je za usmjeravanje odgovarajućih strategija upravljanja divertikularnom bolešću. Ovi dijagnostički alati, u rukama iskusnih zdravstvenih stručnjaka, pomažu u identifikaciji prisutnosti divertikula, određivanju opsega upale ili komplikacija te razlikovanju divertikuloze od divertikulitisa. Na temelju tih informacija, zdravstveni stručnjaci mogu osmisliti personalizirane planove liječenja prilagođene svakoj osobi i njihovoj jedinstvenoj situaciji.

Opcije liječenja za divertikularnu bolest

Pristup liječenju divertikularne bolesti može se značajno razlikovati ovisno o težini stanja i o tome da li se radi o divertikulozi ili divertikulitisu. U slučaju divertikuloze, gdje simptomi često izostaju ili su vrlo blagi, liječenje obično uključuje promjene u prehrani. Povećanje unosa vlakana, održavanje dobre hidratacije i redovita tjelesna aktivnost temelji su upravljanja ovim stanjem. Lijekovi za ublažavanje bolova koji se prodaju bez recepta mogu biti korisni u ublažavanju manje nelagode.

Ako divertikuloza uzrokuje značajne simptome, vaš zdravstveni radnik može preporučiti dodatak vlakana ili lijek za opuštanje mišića u debelom crijevu. Fokus je ovdje na upravljanju simptomima i prevenciji prelaska na divertikulitis. Međutim, kada divertikuloza prelazi u divertikulitis, gdje divertikule postaju upaljene ili inficirane, liječenje postaje intenzivnije.

Prva linija liječenja za nekomplicirani divertikulitis često uključuje antibiotike za liječenje infekcije, privremeni prelazak na tečnu dijetu kako bi se omogućilo debelom crijevu da se oporavi, i lijekove za ublažavanje bolova koji se prodaju bez recepta za upravljanje nelagodom. U većini slučajeva, ovaj pristup može se provesti kod kuće.

Za teži ili ponavljajući divertikulitis, može biti potrebna hospitalizacija. U bolnici ćete možda primiti antibiotike intravenski i biti stavljeni na hranjenje putem vene da bi se vašem debelom crijevu omogućilo vrijeme za oporavak.

U nekim slučajevima može biti potrebna operacija, posebno ako dođe do komplikacija poput apscesa, perforacija ili fistula. Postoje dvije glavne vrste operacija:

1. Primarna resekcija crijeva: Kirurzi uklanjaju oboljele dijelove vašeg debelog crijeva i zatim ponovno spajaju preostale dijelove. Ovaj postupak omogućuje vam da imate normalne stolice.
2. Resekcija crijeva s kolostomijom: Ako je upala previše jaka, kirurzi stvaraju otvor (stoma) na trbušnom zidu, spajaju gornji dio vašeg debelog crijeva na ovaj otvor, a otpad prolazi kroz stomu u vrećicu. Kolostomija može biti privremena, omogućavajući vašem debelom crijevu da zacijeli prije ponovnog spajanja crijeva, ili može biti trajna u nekim slučajevima.
   

Ovi tretmani nisu bez rizika, pa se odluka o nastavku operacije obično donosi kada druge terapije nisu uspjele ili kada dođe do komplikacija. Cilj svakog plana liječenja je upravljanje simptomima, liječenje upale, prevencija komplikacija i poboljšanje kvalitete života.

Komplikacije divertikularne bolesti

Iako mnogi ljudi s divertikulozom ne doživljavaju simptome ili komplikacije, važno je biti svjestan da komplikacije mogu nastati, posebno kada stanje napreduje do divertikulitisa. Svjesnost o tim mogućim komplikacijama omogućava ranu prepoznavanje i intervenciju, minimizirajući njihov utjecaj na vaše zdravlje i život.

Apsces: Ovo se događa kada se gnoj skuplja u džepu zbog infekcije. Mali apscesi mogu se liječiti antibioticima, ali veće je obično potrebno isušiti – postupak koji se obavlja ubacivanjem igle kroz kožu i u apsces obično pod vizualnom kontrolom sa ultrazvukom.

Perforacija: Divertikulum može puknuti, ili perforirati, uzrokujući malu rupu u debelom crijevu. To može dovesti do peritonitisa, teške abdominalne infekcije koja zahtijeva hitno liječenje, često uključujući operaciju, kako bi se spriječile potencijalno životno ugrožavajuće posljedice.

Fistula: Kronična upala može dovesti do stvaranja abnormalnog prolaza, ili fistule, između debelog crijeva i susjednog organa, najčešće mjehura ili manje često vagine. Fistule mogu dovesti do stalnih urinarnih infekcija ili prolaska zraka i stolice iz vagine. Obično je potrebno kirurško liječenje.

Opstrukcija crijeva: Divertikulitis može uzrokovati ožiljke, što može dovesti do djelomične ili potpune blokade debelog crijeva. To može uzrokovati simptome poput stalne abdominalne boli, nemogućnosti prolaska plina, povraćanja i zatvora ili proljeva. Opstrukcija crijeva obično se liječi operacijom.

Krvarenje: Divertikule mogu krvariti i uzrokovati krv u vašoj stolici. Većina slučajeva krvarenja zaustavlja se sama od sebe, ali u nekim slučajevima može biti dovoljno teška da zahtijeva liječenje, što može uključivati zaustavljanje krvarenja endoskopskim putem, operaciju ili postupak zvan angiografija za zaustavljanje krvarenja.

U prisutnosti takvih komplikacija, liječenje divertikularne bolesti postaje složenije, što zahtijeva hospitalizaciju i često kiruršku intervenciju. Ovi scenariji naglašavaju važnost ranog otkrivanja i upravljanja divertikularnom bolešću. Redoviti pregledi, brzo prijavljivanje simptoma i pridržavanje preporučenih tretmana su ključni koraci u sprječavanju ovih komplikacija.

Živjeti s divertikularnom bolešću: Strategije za zdrav život

Dijagnoza divertikularne bolesti može predstavljati izazove. Međutim, važno je zapamtiti da uz odgovarajuće promjene načina života i medicinski tretman, potpuno je moguće voditi normalan i zdrav život.

1. Prehrana: Prilagodba prehrane igra ključnu ulogu u upravljanju divertikularnom bolešću. Prehrana bogata vlaknima, koja uključuje cjelovite žitarice, voće, povrće i mahunarke, može pomoći u održavanju redovitih stolica i smanjenju pritiska u debelom crijevu, što smanjuje rizik od formiranja divertikula i upale.
   
2. Hidracija: Pijenje dovoljno tekućine ključno je za sprječavanje zatvora, jer pomaže održavati meku i lako prolaznu stolicu.
   
3. Redovita tjelovježba: Redovita tjelesna aktivnost ne samo da pomaže u održavanju zdrave tjelesne težine, što smanjuje rizik od divertikularne bolesti, već također potiče normalno funkcioniranje crijeva i smanjuje pritisak unutar debelog crijeva.
   
4. Prestanak pušenja: Ako pušite, potražite pomoć kako biste prestali. Pušenje je povezano s povećanim rizikom od komplikacija divertikularne bolesti.
   
5. Redoviti pregledi: Redoviti medicinski pregledi omogućavaju rano otkrivanje eventualnih promjena u vašem stanju, što može dovesti do pravovremene terapije i sprječavanja komplikacija.
   
6. Medikamenti: Uzimajte propisane lijekove prema uputama vašeg zdravstvenog radnika. To može uključivati antibiotike, lijekove za ublažavanje bolova bez recepta ili druge lijekove za upravljanje određenim simptomima.
   
7. Mentalno zdravlje: Dijagnoza kroničnog stanja može biti stresna. Ne ustručavajte se potražiti podršku od stručnjaka za mentalno zdravlje, grupa za podršku ili voljenih osoba. Tehnike upravljanja stresom, poput meditacije i vježbi dubokog disanja, također mogu biti korisne.
   

Zapamtite, iako život s divertikularnom bolešću može zahtijevati određene prilagodbe, to ne znači da ne možete voditi aktivan i ispunjen život. S razumijevanjem, sviješću i pravilnim upravljanjem, život s divertikularnom bolešću može i dalje biti kvalitetan život.

Često postavljana pitanja o divertikularnoj bolesti

1. Mogu li spriječiti divertikularnu bolest?

Iako se sve slučajeve divertikularne bolesti ne može spriječiti, životni stil ima značajan utjecaj na vaš rizik. Konzumacija prehrane bogate vlaknima, održavanje hidracije, redovita tjelesna aktivnost i izbjegavanje pušenja mogu pomoći u smanjenju rizika.

2. Ako imam divertikulozu, hoću li sigurno razviti divertikulitis?

Ne nužno. Mnogi ljudi s divertikulozom nikada ne razviju divertikulitis. Međutim, važno je pratiti prehranu bogatu vlaknima i održavati zdrav način života kako biste smanjili šanse za napredovanje.

3. Da li je uvijek potrebna operacija kod divertikularne bolesti?

Ne, operacija se obično rezervira za teže ili ponavljajuće slučajeve divertikulitisa ili kada se pojave komplikacije. Mnogi ljudi uspješno upravljaju svojim stanjem promjenom prehrane, uzimanjem lijekova i modificiranjem načina života.

4. Mogu li jesti orašaste plodove i sjemenke ako imam divertikularnu bolest?

Povijesno gledano, ljudima s divertikularnom bolešću se savjetovalo da izbjegavaju orašaste plodove i sjemenke, jer se smatralo da se mogu zaglaviti u divertikulima i izazvati upalu. Međutim, nedavna istraživanja to nisu potvrdila. Uvijek je najbolje raspraviti prehrambene brige sa svojim zdravstvenim radnikom.

5. Može li divertikularna bolest dovesti do raka?

Iako divertikularna bolest i rak debelog crijeva dijele slične simptome i čimbenike rizika, imati divertikularnu bolest ne znači da ćete dobiti rak debelog crijeva. Međutim, ako imate simptome poput stalnih promjena u crijevnim navikama, krvarenja iz rektuma ili neobjašnjivog gubitka težine, važno je konzultirati se sa svojim zdravstvenim radnikom kako biste isključili rak.

Ovo su samo neka od mnogih pitanja koja ljudi često imaju o divertikularnoj bolesti. Važno je zapamtiti da nijedno pitanje nije premalo kada je u pitanju vaše zdravlje. Uvijek slobodno postavljajte svojim zdravstvenim radnicima pitanja ili iznesite svoje brige o svom stanju. Otvorena komunikacija je ključni aspekt upravljanja bilo kojim zdravstvenim stanjem, uključujući i divertikularnu bolest.

Zaključak

Divertikularna bolest je česti poremećaj probavnog sustava koji uključuje razvoj malih džepova, poznatih kao divertikuli, duž zidova debelog crijeva. Većina ljudi s divertikulozom nema simptome i može živjeti bez ikakvih poteškoća. Međutim, kada se divertikuli upale ili postanu inficirani, javljaju se simptomi poput boli i nelagode. Starost, prehrana s malo vlakana, fizička neaktivnost, pretilost, pušenje i određeni lijekovi povećavaju rizik od bolesti divertikula.

Prevencija i tretman divertikularne bolesti uključuju prilagodbu prehrane bogate vlaknima, redovitu tjelesnu aktivnost i adekvatnu hidraciju. Liječenje može uključivati ​​uporabu antibiotika, lijekova za ublažavanje bolova i promjene prehrane. U težim slučajevima, kada se divertikuloza razvije u divertikulitis ili se javljaju komplikacije, može biti potrebna hospitalizacija i kirurški zahvati.

Važno je biti svjestan mogućih komplikacija divertikularne bolesti, kao što su apscesi, perforacija, fistule, opstrukcija crijeva i krvarenje. Rani pregledi, brzo prijavljivanje simptoma i pridržavanje preporučenih tretmana mogu pomoći u sprječavanju ili minimiziranju tih komplikacija.

Život s divertikularnom bolešću zahtijeva određene prilagodbe, ali uz pravilnu prehranu, tjelesnu aktivnost i medicinsko praćenje, moguće je voditi normalan i zdrav život. Redoviti pregledi, podrška stručnjaka za mentalno zdravlje i otvorena komunikacija sa zdravstvenim radnicima također su važni aspekti upravljanja ovim stanjem.

Reference

1. Salkić N. Divertikularna bolest. U: Bazična gastroenterologija i hepatologija. Salkić, Nermin. 2022. Printcom, Tuzla.
2. Mayo Clinic Staff. (2021). Diverticulitis. Mayo Clinic. https://www.mayoclinic.org/diseases-conditions/diverticulitis/symptoms-causes/syc-20371758
3. National Institute of Diabetes and Digestive and Kidney Diseases. (2017). Diverticular Disease. U.S. Department of Health and Human Services. https://www.niddk.nih.gov/health-information/digestive-diseases/diverticulosis-diverticulitis
4. American Society of Colon & Rectal Surgeons. (2021). Diverticular Disease. https://www.fascrs.org/patients/disease-condition/diverticular-disease
5. Tursi, A., Papa, A., & Danese, S. (2020). Review article: the pathophysiology and medical management of diverticulosis and diverticular disease of the colon. Alimentary Pharmacology & Therapeutics, 52(3), 424-442. https://doi.org/10.1111/apt.15881
6. Strate, L. L., & Peery, A. F. (2019). Diverticular Disease as a Chronic Illness: Evolving Epidemiologic and Clinical Insights. The American journal of gastroenterology, 114(10), 1539–1549. https://doi.org/10.14309/ajg.0000000000000402
7. American College of Gastroenterology. (2014). Diverticulosis and Diverticulitis. https://gi.org/topics/diverticulosis-and-diverticulitis/
8. Stollman, N., Smalley, W., Hirano, I., & AGA Institute Clinical Guidelines Committee. (2015). American Gastroenterological Association Institute Guideline on the Management of Acute Diverticulitis. Gastroenterology, 149(7), 1944–1949. https://doi.org/10.1053/j.gastro.2015.10.003
9. MedlinePlus. (2021). Diverticulosis and Diverticulitis. U.S. National Library of Medicine. https://medlineplus.gov/diverticulosisanddiverticulitis.html
10. Carabotti, M., Annibale, B., Severi, C., & Lahner, E. (2015). Role of fiber in symptomatic uncomplicated diverticular disease: A systematic review. Nutrients, 7(2), 881-894. https://doi.org/10.3390/nu7020881
11. Peery, A. F., Barrett, P. R., Park, D., Rogers, A. J., Galanko, J. A., Martin, C. F., & Sandler, R. S. (2012). A high-fiber diet does not protect against asymptomatic diverticulosis. Gastroenterology, 142(2), 266-272. https://doi.org/10.1053/j.gastro.2011.10.035