Bolesti i stanja Porodica i trudnoća

Bruksizam – prepoznavanje i mogućnosti terapije

U prethodnom tekstu govorila sam o uzrocima i vrstama bruksizma, a u ovom tekstu želim Vas upoznati o tome kada i na osnovu kojih promjena možete posumnjati na bruksizam, ali i o mogućnostima terapije ovog poremećaja.

Kada trebam posumnjati da imam bruksizam?

Postoji nekoliko simptoma bruksizma koji su primarno povezani sa spavanjem a mogu biti znak bruksizma. U te simptome ubrajamo osjećaj nenaspavanosti iako odvajate dovoljno sati za san, buđenje i ustajanje u noći, hrkanje, bolovi u viličnom zglobu i napetost u mišićima lica, migrene, preosjetljivost zuba, brzo trošenje ispuna, ali i trošenje površine zuba. 

Sve ovo su znaci zbog kojih možete sumnjati na bruksizam ali za tačno postavljanje dijagnoze potrebno je da se obratite stomatologu. Stomatolog može na osnovu prisustva znakova nenormalnog trošenja zuba, istrošenih ispuna koji su postavljeni u skorije vrijeme, recesija desni i pojave preosjetljivosti zuba, kao i informacija koje bi od Vas prikupio postaviti tačnu dijagnozu. 

Tretman bruksizma

Prije svega potrebno je naglasiti da ne postoji jedinstveni lijek za bruksizam kod svih pacijenata, a pristup pacijentu i moguća terapija je individualan. Postoji niz pristupa terapiji a za odabir najbolje metode ili više njih, potrebna je široka anamnestička slika, podaci o zdravstvenom stanju i navikama pacijenta te drugim važnim faktorima. 

Najčešće preporučen i korišten oblik terapije je noćna udlaga – štitnik. Kao stomatolog educiran za terapiju bruksizma i član Američke akademije za terapiju bruksizma, hrkanja i apneje pri spavanju mogu reći da je ovo obično prvi korak u terapiji ovog poremećaja. Radi se o specifičnim udlagama koje se nose tokom noći a zadatak im je da spriječe trošenje zuba koje bi nastalo kao posljedica bruksizma. Međutim vrlo je bitno da pacijenti koji nose ovu vrstu udlage nemaju simptome apneje u snu, jer se upotrebom ove udlage mogu pogoršati znaci apneje. U slučaju apneje pristup terapiji je drukčiji. Za apneju u snu karakteristični su ciklusi prekida disanja koji imaju loše efekte na cjelokupno zdravlje čovjeka a povezuju se sa nizom zdravstvenih problema od kojih bi istakla kardiovaskularne i  neurološke poremećaje. Tretman srednje teške ili teške  apneje u snu podrazumijeva upotrebu APAP ili CPAP aparata, a za terapiju lakših oblika obično se koriste samo oralni aparati. Uz upotrebu oralnih aparata preporučuje se i poziciona terapija za spavanje. Oralni aparati za apneju ujedno pomažu i kod bruksizma i hrkanja što je vrlo korisno jer se ovi poremećaji vrlo često mogu javiti skupa. Princip djelovanja oralnih aparata za ovu vrstu poremećaja fokusira se na položaj mandibule i otvaranje disajnih puteva. Iskustvo mi govori da je ova vrsta aparata jako efektna kod lakših do srednje teških oblika apneje u snu, ali i kod hrkanja. Druga vrsta aparata utiče na poziciju jezika u usnoj šupljini i ima za cilj da ga dovede u pravilnu poziciju. 

U nekim slučajevima se preporučuje i upotreba medikamenata za smirenje i mišićnih relaksanata, a moguća je i upotreba neurofeedback i psiho terapije, meditaciju i jogu. Ortodontska terapija također može biti korisna, a terapija kao udlage za ispravljanje zuba gdje korist može biti u korekciji zagriza i ublažavanju bolova u mišićima lica.

OCIJENITE OVAJ ČLANAK:
Sending
User Review
4 (1 vote)
Zerina Hadžić Smajić

Zerina Hadžić Smajić

Dr. Zerina Hadžić je doktor stomatologije i magistar stomatoloških nauka.  Primarno polje interesovanja su joj oralno zdravlje i estetska stomatologija.