Bolesti i stanja

Najčešća pitanja: kako dalje sa Covid-19 epidemijom?

Koji je trenutno najveći problem u našoj zemlji kada je riječ o širenju virusa COVID-19?

Generalno govoreći, mi smo kao zemlja jako dobro stavili širenje virusa pod kontrolu. To je čak potvrđeno i od strane eksperata WHO, uz opasku da smo jako rano i dosta široko primijenili sve preventivne epidemiološke mjere. U ovom trenutku najveću opasnost predstavlja još nekoliko zaostajućih clustera koji su već stavljeni pod kontrolu i koji bi se trebali iscrpiti u narednim danima. Naš najveći problem u stvari u narednom periodu predstavljaju uvezeni slučajevi iz drugih zemalja, bilo od naših građana koji se vraćaju u BiH, bilo od stranaca i kada je ovo u pitanju, trebamo dodatno pojačati nadzor.

Da li su poduzete mjere preoštre? Zašto još uvijek ne možemo slobodno da se krećemo?

Mjere koje su poduzete u BiH su sasvim primjerene i nisu previše oštre. U nekim zemljama u susjedstvu imamo uveden policijski sat koji traje nekoliko dana. Ne može se ni napraviti potpuni državni karantin u situaciji kad imamo 40-50 slučajeva koje dnevno dijagnosticiramo na području BiH, to jednostavno nije toliki broj koji bi opravdao takvu rigoroznost.

Broj novih slučajeva u BiH – prisutan jasan trend sa 40-50 novodijagnosticiranih.
Preuzeto sa: https://www.klix.ba/koronavirus-u-bih

U ovome trenutku jedino pooštravanje bi trebalo biti u smislu formiranja stalnih timova za kontrolu infekcije unutar svake opštine, sukladno broju stanovnika. Takav tim bi trebao imati ingerencije da može svaki sumnjivi slučaj staviti u karantin, te testirati i njega/nju i sve kontakte. Ovo je princip koji je korišten u Južnoj Koreji sa velikim uspjehom i omogućava da umjesto da cijela populacija bude u karantinu – samo oni koji su potencijalno zaraženi budu odvojeni od ostatka populacije. Ovakvi timovi bi trebali biti osnova za borbu protiv virusa jednom kada se popuste mjere ograničenja kretanja koje su sada na snazi. Imperativno je naravno osigurati da osobe koje su u karantenu – tu i ostanu.

Koliki je problem prisustvo/ulazak virusa u zdravstvene ustanove u BiH?

Potrebno je na početku naglasiti da su po prirodi stvari, zdravstvene institucije bilo kojeg tipa najugroženije po osnovu mogućnosti ulaska virusa. Sama njihova priroda, promet ljudi, bilo da se radi o pacijentima ili njihovoj pratnji ih čini visoko rizičnim za prenos virusa. Posebnu opasnost predstavljaju neprepoznati ležeći pacijenti – naposlijetku epidemija u Italije je upravo i počela sa pacijentom koji je skoro 10 dana neprepoznat ležao u bolnici, imajući pri tome na desetine kontakta.

Upravo zbog toga sve zdravstvene ustanove u BiH su provele rigorozne mjere kako bi se ovakav nepovoljan scenario spriječio i gledajući dosadašnje proboje i pojave infekcije u unutarbolničkim uslovima u javnim institucijama, čini se da se pojave oboljelih među zdravstvenim radnicima dobro kontroliraju i upravo slanjem medicinara u izolaciju sprečava njihovo širenje.

S obzirom da mi generalno, kao zemlja još uvijek imamo relativno nizak broj oboljelih u odnosu na većinu zemalja u našem okruženju, ovakva „izbacivanja iz stroja“ određenog broja medicinskih djelatnika, u kontekstu zdravstvenog sistema koji nije još uvijek preopterećen novoboljelim nije napravio veće posljedice.

Da li je zdravstveni sistem u BiH pred kolapsom?

Naravno da nije! Sa ovim brojem slučajeva koje trenutno imamo naš zdravstveni sistem se može nositi. Na poslijetku, upravo primjena svih preventivnih mjera je i imala za cilj da strategijom mitigacije, ublažavanja novih slučajeva naš zdravstveni sistem ima snage i kapaciteta da ovu epidemiju može da amortizuje. Ono što je bitno jeste, da mjere socijalne distance ostanu na snazi, odnosno da ne popustimo sada kada smo napravili odličan posao, nego da nastavimo sa svim mjerama još 3-4 nedjelje čime bismo mogli postići dosta dobru epidemiološku kontrolu u populaciji.

Tada bismo mogli dosta onoga što sada radimo popustiti, ukinuti praktično djelomični državni karantin i onda sve snage baciti na već pomenute timove za kontrolu infekcija koji bi nove slučajeve brzo i energično ograničili i spriječili dalje širenje virusa u populaciji dok vakcina ne bude dostupna.

Kakva je trenutna statistika broja novooboljelih? Jesmo li “izašli na zelenu granu”?

Gledajući sadašnje brojeve koje imamo, izgleda da smo mi u BiH mjere socijalnog distanciranja i ostale epidemiološke mjere primijenili na vrijeme, tako da imamo mali broj oboljelih u odnosu na okružje. Ako uzmete statistike za zadnjih 10-tak dana, mi imamo u prosjeku (izuzimajući dane kad su otkrivani novi clusteri) između 30 i 50 novodijagnosticiranih. To je broj kojeg naš zdravstveni sistem može bez problema da amortizira.

Jasan dokaz efikasnosti primijenjenih mjera prevencije u BiH. Crvena linija pokazuje eksponencijalan rast bez mjera prevencije.
Žuta linija pokazuje stvarno stanje i blago lineraran rast broja slučajeva u BiH.

Imperativno je u ovom trenutku ne posustati od mjera socijalnog distanciranja i svega onoga što se preporučuje. Mi u BiH, smo skloni da primamo golove u zadnjim minutama, pa bi nakon ovoliko truda kojeg smo svi zajedno napravili bila velika šteta da to ponovno iskusimo svojom krivicom.

Ukoliko nastavimo sa striktnim pridržavanjem, mišljenja sam da bismo već u zadnjoj sedmici aprila mogli biti u poziciji da počnemo popuštati neke mjere i da se polako počnemo vraćati normalizaciji života. Naravno, moramo biti svjesni da do dolaska vakcine, neke od zaštitnih mjera nećemo moći popustiti.

Šta je sa smrtnošću? Umire li puno ljudi?

Smrtnost/mortalitet na dan pisanja ovog teksta je je 45/1181 ili 3,8%. To je više nego u najrazvijenijim zemljama, ali je u skladu sa prijavljenim mortalitetom u zemljama u razvoju poput naše. Treba imati na umu da se ovdje radi najvećim dijelom o pacijentima koji su pripadali trećem životnom dobu koje je i najugroženije od ovog virusa, te da je moratlitet u puno razvijenijim medicinskim sistemima nego što je naš u BiH, kao što je to u Italiji, Španiji i zadnjih dana u USA bio i do 10%.

Šta sa (dez)informacijama o virusu? Šteti mu toplo vrijeme, maske ne pomažu, djeca ne obolijevaju…je li ovo sve tačno?

Ništa od ovoga nije tačno! Virus neće proći sa povećanjem temperature, mladi i djeca obolijevaju kao i ostali mada je bolest lakša u ovoj dobnoj skupini i mogućnost smrtnog ishoda je značajno niža, maske pomažu u sprečavanju prenosa infekcije – čak i platnena maska sprečava da aerosol iz Vaših usta ide u zrak. Naravno postoje maske za različite namjene, za opštu populaciju platnena maska je sasvim dovoljna.

Građani trebaju tražiti informacije od provjerenih izvora, a ne sa društvenih mreža. U ovome trenutku to je web stranica Svjetske zdravstvene organizacije, te web stranice ministarstava zdravlja u našoj zemlji.

Koji je ključ da pobijedimo? Kad će kraj svemu ovome?

Da parafraziram prof. Massima Galli-ja, inače direktora Klinike za infektivne bolesti i tropsku medicinu u Milanu, koji je ovih nedjelja na prvim linijama borbe protiv Covid-19 u Italiji – ovo nije bitka koja se dobija u bolnicama, nego na terenu u populaciji, a bolnice su u svemu druga linija koja njeguje žrtve u ovom ratu protiv virusa.

Ključ uspjeha je strpljenje i upornost u pridržavanju preporučenih mjera. Ovo nije rat koji se može na brzinu dobiti sa jednom ili dvije bitke, nego prije rovovski rat koji se dobija očuvanjem pozicija i iscrpljivanjem protivnika. Virusu da bi se širio trebaju domaćini, a ako mu to uskratimo, i izolujemo one koji virus imaju, po prirodi njegovog razmnožavanja, put njegovog prenosa će biti blokiran.

Ako nastavimo ovako kao do sada, možemo očekivati prvo popuštanje preventivnih mjera krajem ovoga i početkom sljedećeg mjeseca. Naravno, moramo biti svjesni da do dolaska vakcine, neke od zaštitnih mjera nećemo moći popustiti. Neke od mjera ćemo morati i dalje primjenjivati dok ne postignemo imunitet od barem 70% populacije. Ja se iskreno nadam da ćemo taj imunitet postići vakcinom, a ne nekom neopreznošću na kraju ove borbe koja će dovesti do razbuktavanja epidemije.

Moramo izdržati!

OCIJENITE OVAJ ČLANAK:
Sending
User Review
5 (1 vote)
Nermin Salkić

Nermin Salkić

Prof.dr.sc. Nermin Salkić je Glavni Urednik i osnivač Portala WebDR. Specijalista je interne medicine i subspecijalista gastroenterohepatologije. Primarno polje interesa su mu bolesti jetre i transplantacija jetre, ultrazvučne metode u gastroenterologiji i hepatologiji, te digestivna endoskopija.