Kardiovaskularne bolesti pogađaju srce i / ili krvne sudove. Oboljenja srca i krvnih sudova su redovno među vodećim uzrocima smrti i smatra se da uzrokuju 17,9 miliona smrtnih slučajeva godišnje, a ujedno su i čest uzrok invaliditeta. Parodontitis, najčešća bolest desni, ima globalnu prevalenciju od 45-50%, a njegov teški oblik pogađa 11,2% svjetske populacije, što ga čini šestim najčešćim ljudskim stanjem.
Decenijama su istraživači ispitivali vezu između bolesti desni i kardiovaskularnog zdravlja. Glavni uzrok nastanka parodontalnog oboljenja su naslage plaka koje sadrže niz različitih mikroorganizama, a paralelno tome, potpuno druga vrsta plaka koji je sačinjen od masti, holesterola, minerala -kalcijuma i drugih supstanci se nalaze unutar krvnih sudova uzrokujući aterosklerozu. Ateroskleroza je danas vrlo često oboljenje posebno u razvijenim zemljama svijeta, a za spriječavanje nastanka ovog oboljenja ključna je prevencija kroz modificiranje faktora rizika, poputreduciranja stresa, zdrave prehrane, vježbanja i nepušenja. Loša ishrana i pušenje su zajednički riziko faktori za ova dva oboljenja, ali i za nizu drugih oboljenja.
Brojna istraživanja su dokazala vezu kardiovaskularnih oboljenja i oboljenja desni i parodontitisa, te da je parodontitis povezan sa nastankom kardiovaskularnih oboljenja. Jedna od teorija je da upalni proteini i bakterije u parodontalnom tkivu ulaze u krvotok i uzrokuju različite efekte na kardiovaskularni sistem. Nedavna studija ispitivala je prisustvo bakterije P.gingivalis za koje je poznato da uzrokuju parodontitis i zadebljanje zida krvnih žila koje se često viđa kod bolesti srca, a rezultati istraživanja pokazuju da je povećani nivo zadebljanja krvnih žila povezan sa prisustvom istih bakterija koje se nalaze u zubnim naslagama za koje se zna da uzrokuju parodontitis. Isti mikroorganizam je povezan i sa nastankom reumatoidnog artritisa, a ovaj mikroorganizam je prisutan u nalazima pacijenata oboljelih od parodontitisa. Broj ovih bakterija veći je u plaku kod parodontalne bolesti, gdje uzrokuje upalu i parodontalnu destrukciju. Istraživanja su pokazala da ova bakterija ulazi u krvotok nakon četkanja zuba, i pronađena je u zidovima udaljenih krvnih žila, uključujući u koronarne arterije, gdje se razmnožava, inicirajući upalnu kaskadu koja dovodi do apoptoze i posljedične disfunkcije zida krvnoga suda. Pored ovog mikroorganizma, i druge bakterije povezane sa parodontalnim oboljenjima dokazano su povezane sa aterosklerozom, hipertenzijom i dislipidemijom.
Istraživači smatraju da je razlog upala uzrokovana parodontitisom, razlog veze parodontitisa sa kardiovaskularnim oboljenjima, ali vrlo je bitno znati da i kod već postojećih kardiovaskularnih oboljenja eventulna pojava parodontitisa i upala desni može dovesti do pogoršanja zdravstvenog stanja. Postoje dokazi da parodontalni tretman i dobra oralna higijena pomažu u prevenciji kardiovaskularnih oboljenja. Pacijenti koji peru zube dva puta dnevno i imaju dobru rutinu oralnog zdravlja mogu imati manji rizik od akutnih kardiovaskularnih oboljenja.
Svakodnevno četkanje zuba i pravilna upotreba zubnog konca i interdentalnih četkica mogu spriječiti, pa čak i preokrenuti rani stadij bolesti desni, poznat kao gingivitis. Ako Vaš stomatolog kaže da imate gingivitis, moguće je da ne četkate zube pravilno te možete zatražite demonstraciju četkanja i pravilne upotrebe konca za zube i interdentalnih četkica, jer nije potrebno samo četkati zube – potrebno je da to bude pravilno. Ukoliko je potrebno, stomatolog ili parodontolog će Vam preporučiti posebne paste za zube ili vodice za ispiranje usta sa medicinskom namjenom i sastojcima kao što je hlorheksidin. Preporučuje se i dva puta godišnje posjetite stomatologa zbog kontrolnih pregleda i uklanjanja zubnog kamenca. Ukoliko primjetite promjene na desnima možete se posavjetovati i posjetiti parodontologa.
Ako se gingivitis ne liječi, može se pretvoriti u parodontalnu bolest. Na kraju, infekcija i upala mogu uzrokovati klimavost zuba a naposljetku i gubitak zuba.
Ako imate kardiovaskularno oboljenje, trebali biste paziti na znakove bolesti desni kao što su otečene desni, desni koje krvare, zubi dužeg izgleda ili klimavost zuba. Ako primijetite bilo koji od ovih znakova, trebali biste posjetiti svog stomatologa što je prije moguće. Trebali biste obavijestiti svog stomatologa ukoliko imate kardiovaskularno oboljenje i ukoliko pijete lijekove uključujući antikoagulantne lijekove.. Iako je parodontalno liječenje pacijenata s kardiovaskularnim oboljenjima preporučeno i sigurno, ako pacijenti primaju antikoagulantnu ili antitrombocitnu terapiju, tada se prvo trebaja poduzeti određene preventivne mjere kako bi se izbjeglo prekomjerno krvarenje, te je vrlo bitno da informišete parodontologa ako koristite ovu terapiju.
Bilo koji od ovih znakova može biti znak da imate parodontalnu bolest:
–otečene, crvene ili osjetljive desni
–desni koje lako krvare
-naslage zubnog kamenca u ustima
-zubi se čine dužima nego prije
–gnoj između zuba i desni
-neugodan zadah
-klimavost zuba ili promjena pozicije zuba (povećan razmak između zuba)
-Vaši parcijalni protetski radovi više ne odgovaraju.
Zdrava usna šupljina i pravilna oralna higijena, uz adekvatnu ishranu i nepušenje, mogu Vam pomoći da sačuvate zube, a ujedno smanjuje rizik za pojavu kardiovaskularnih oboljenja. To je dovoljan razlog da učinite sve što možete kako biste oralno zdravlje postavili kao važan dio Vašeg cjelokupnog zdravlja.
