Ljudska bića se svakodnevno susreću sa pojmom depresije, koji je zastupljen u kolokvijalnim razgovorima. Međutim, postavlja se pitanje kolika je generalna upućenost u ono što depresija zaista predstavlja. Depresija predstavlja pojam pod kojim se podrazumijeva psihički poremećaj praćen promjenama u raspoloženju i jedno je od najrasprostranjenijih i najučestalnijih oboljenja današnjice.
Neophodno je naglasiti i da je jedan od glavnih doprinosa ukupnom globalnom teretu bolesti. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije više od 264 miliona ljudi svih uzrasta širom svijeta se trenutno susreće sa depresijom. Pored toga, godina 2020. smatra se kao godina u kojoj je depresija postala drugi svjetski zdravstveni problem.
Stoga, depresivna oboljenja kao jedna od društvenih izazova ne smiju biti zanemarena. Iako se depresija može javiti u bilo kojoj dobi i utjecati na ljude svih rasa i u svim socioekonomskim statusima postoje određena odstupanja. Smatra se da se depresija češće javlja kod osoba ženskog spola u odnosu 2:1. Pored toga, prema nekim istraživanjima izgrađena je povezanost između nivoa prihoda i učestalosti pojave depresije. Podaci o tome koliko ljudi je zapravo upoznato sa pojmom depresije upućuje na zabrinjavajuću generalnu situaciju. Osvrt na situaciju današnjice povezan je sa društvenom stigmom koja stoji uz sam pojam depresije. Mnogi od oboljelih neće potražiti pomoć iz straha, srama ili nedostatka razumijevanja. S toga je neophodno pravilno postupiti sa osobama oboljelima od depresije u svrhu ranog prepoznavanja i samim time prekinuti aktuelnu stigmu vezanu uz depresiju.
Osvrt na način života i sve veća učestalost pojave depresije kao mentalnog oboljenja usko su povezani, posebno u odnosu na aktualni globalni trenutak u smislu pandemije COVID-19. Nametnute izolacije remete individualnu dinamičku psihosocijalnu ravnotežu svakog pojedinca te predstavljaju mogući okidač za nastanak depresije i anksioznosti. Generalno, depresivni poremećaj karakteriziraju epizode depresivnog raspoloženja koje se mogu ponavljati tokom života, tada govorimo o ponavljajućem depresivnom poremećaju. Glavni simptomi su tužno, tj. sniženo raspoloženje, gubitak energije, gubitak interesa i zadovoljstva, poremećaj apetita i spavanja, ponekad razmišljanja o samoubojstvu, ali i nesposobnost za rad. Depresivne epizode se mogu liječiti u velikom broju slučajeva. Farmakološko i psihoterapijsko liječenje depresivnog poremećaja međusobno se nadopunjuju i daju najbolje rezultate. Važno je osobe koje pate od ovog poremećaja obavijestiti da je potrebno izvjesno vrijeme za povoljnu reakciju na primijenjene lijekove, koje se kreće od 2-4 sedmice.
Depresija je ozbiljan psihički poremećaj, koji se mora liječiti. Ovo stanje nije znak slabosti, a što više bolesnik zna o depresiji te što više sudjeluje u programu svog liječenja, lakše će se osloboditi ovog poremećaja, stoga je psihoedukacija važan segment u procesu liječenja i oporavka.
Autor članka: prim. dr Medin Hodžić, neuropsihijatar
Članak sponzoriše farmaceutska kuća:
