Bolesti i stanja

Šta je to keratokonus i kako se liječi?

Keratokonus oka je bolest kod koje se rožnjača, tj. providni dio rožnjače koji se nalazi sa prednje strane oka postepeno tanji bez vidljivih znakova upale i koji može da dovede do ozbiljnog stanja koje se naziva astigmatizam ili cilindar oka. Rožnjača je prozirna struktura i predstavlja mehaničku stabilnost oka, a kada se vlakna rožnjače istanje ona postaje više kupastog ili trouglastog oblika.

Keratokonus oka se obično se javlja u kasnom pubertetu, a može se javiti i kod osoba u 30-tim godinama. Ono što je karakteristično za keratokonus jeste što može sporo da se razvija u period od 10 godina pa čak i duže, a riječ je o uglavnom nasljednoj bolesti.

U ranoj fazi ove bolesti rožnjače oka vid se može korigovati naočalama ili mekim kontaktnim sočivima, a kad bolest uznapreduje vid se uglavnom koriguje čvrstim, gasno propustljivim ili skleralnim kontaktnim sočivima. Ukoliko se progresija bolesti nastavi ponekad je potrebna i transplatacija rožnjače kao krajnji oblik liječenja.

Simptomi keratokonusa

Znakovi i simptomi koji ukazuju na keratokonus se mogu mijenjati kako bolest napreduje, a najčešće uključuju sljedeće simptome:

  • gubitak oštrine vida
  • slabiji vid na daljinu
  • morate žmiriti da biste bolje vidjeli
  • osjetljivost na svjetlo i oštećen noćni vid
  • osjećaj stranog tijela u očima i bol u očima
  • crvenilo očiju
  • naprezanje očiju i glavobolja.

Kako se postavlja dijagnoza za keratokonus?

Današnjim modernim računarskim mašinama izrađuju se mape oka koje prikazuju eventualne anomalije. Topografski pregled rožnjače otkriva njezinu zakrivljenost i daje osnovu za eventualnu dijagnozu za bolest keratokonus. Prije postavljanja dijagnoze oftalmolog će uzeti u obzir istoriju bolesti i obaviti deteljan pregled očiju koji podrazumijeva:

Refrakciju oka, test tokom koga oftalmolog pomoću posebne opreme mjeri oko.

Pregled proreznom lampom kada doktor usmjerava vertikalni snop svjetlostu ka površini oka i koristi mikroskop slabog napajanja kako bi detaljno pregledao oko. Na ovaj način se procjenjuje oblik rožnjače.

Keratometriju, test u kome se krug svjetlosti fokusira na samu rožnjaču i na taj način se mjeri refleksija kako bi se odredio osnovni oblik rožnjače.

Mapiranje rožnjače se vrši pomoću specijalnih fotografskih testova kao što su topografija i tomografija rožnjače. Pomoću njih se snimaju fotografije koje otkrivaju detaljnu mapu oblika rožnjače, a to pomaže kod dijagnoze za bolest rožnjače oka keratokonus, ali i nekih drugih oboljenja.

Uvijek je važno obaviti pregled u slučaju sumnje na keratokonus oka, a posebno kada se planira podvrgnuti laserskom tretmanu uklanjanja dioptrije. 

Bitno je naglasiti da se mogu javiti kontraindikacije ukoliko se izvodi skidanje dioptrije laserom, a prisutan je keratokonus.

Liječenje keratokonusa

U rijetkim slučajevima keratokonus dovodi do sljepoće, ali je izuzetno važno da se pacijent na vrijeme javi oftalmologu kako bi se bolest mogla na optimalan način tretirati. Potrebno je napomenuti da ne postoji mogućnost trajnog izliječenja rožnične bolesti – keratokonusa.

Ipak, liječenje zaustavlja progresiju ove bolesti.

Dioptrijske naočale ili kontaktna sočiva predstavljaju prvi korak kod tretiranja ove bolesti oka. Time korigujete nedostatak vida na uobičajen način.

Ukoliko je keratokonus uznapredovao, koristićete tvrda ili individualno prilagođena sočiva.

Još jedan korak u tretiranju bolesti je i mogućnost preoblikovanja rožnjače oka pomoću prstenastih segmenata od plastike koji se ugrađuju u rožnjaču i na taj način normalizuju njenu zakrivljenost. Namjera je stvoriti mogućnost za povratak kontaktnim sočivima. Ovaj moderni zahvat naziva se INTACS. Potpuno zaliječenje može trajati i godinu dana.

Liječenje keratokonusa prirodnim putem

Neki doktori oftalmologije preporučuju liječenje keratokonusa i prirodnim preparatima. Ipak, preporučujem da se prije bilo kakve metode liječenja rožnjače oka obratite svom ljekaru radi važnih stručnih savjeta. Među prirodnim recepturama popularne su kapi od ljekovitog bilja i meda, losioni, ispiranje očiju.

Može li se skidati dioptrija ukoliko neko ima keratokonus?

Da, moguće je skinuti dioptriju ako neko ima keratokonus oka i riječ je o specijalnom zahvatu koji se naziva Atinski protokol. Ovaj zahvat može da poboljša vid kod oboljelog pacijenta. Takođe, putem ove metode rožnjača oka dobija pravilan oblik, a poboljšanje vidne oštrine čini preduslov za lakšu prilagodbu kontaktnih sočiva ako su potrebna.

Isto tako, ukoliko keratokonus nije uznapredovao, moguće je primjeniti i skidanje dioptrije laserom.

Keratokonus i trudnoća

Jedan od simptoma koji ukazuju na keratokonus u trudnoći je i zadržavanje vode u rožnjači oka što može uticati i na promjenu u dioptriji. U pravilu ovakvi simptomi nestaju nakon poroda. Ipak, važno je napomenuti da se tokom trudnoće ili dojenja ne preporučuje mijenjanje dioptrije ukoliko stanje potpuno ne otežava obavljanje svakodnevnih zadataka.

Faktori rizika

Tačan uzrok bolesti keratokonus oka nije poznat, ali se smatra da je povezan s lošom enzimskom aktivnošću unutar rožnjače oka. Keratokonus je svakako bolest koja brzo napreduje. Takođe, progresija bolesti je brža kod osoba sa Downovim sindromom.

Kod ove bolesti je važan što brži tretman kako se stanje ne bi više pogoršalo. Ipak, postoje pregledi koji pomažu u predviđanju keratokonusa u ranoj fazi.

Kao što smo već napomenuli riječ je o bolesti rožnjače oka koja je uglavnom nasljednog karaktera, ali postoje određeni faktori rizika ne koje je potrebno da obratite pažnju zbog kojih bi se rizik od keratokonusa mogao povećati.

  • U porodici ste imali slučajeve keratokonusa
  • Imate naviku da snažno trljate oči
  • Imate određena stanja kao što su pigmentozni retinitis, Ehlers-Danlos sindrom, polenska groznica, astma


Keratokonus i vitamin D

Istraživanja koja su rađena u posljednjih pedeset godina dovela su do saznanja da nizak nivo vitamina D dovodi do veće progresije bolesti keratokonus kod pacijenta. Ovaj vitamin zapravo igra ključnu ulogu u zaštiti rožnjače našeg oka.

Takođe, posljednja istraživanja pokazuju da pacijenti sa neprogresivnim i progresivnim stanjem ove bolesti imaju značajno manji nivo vitamina D od onih koji nemaju keratokonus. Procjena razine vitamina D kod pacijenata sa keratokonusom na početku, a onda i naknadni pregledi mogu pomoći u predviđanju toka bolesti.

Keratokonus oka može dovesti do određenih komplikacija ukoliko dođe do naglog oticanja rožnjače, a to može izazvati oslabljen vid i ožiljke na rožnjači. To je uzrokovano stanjem u kome se unutrašnja sluznica rožnjače raspada i na taj način omogućuje tečnosti da uđe u samu rožnjaču. Otok uglavnom spadne sam od sebe nakon nekog vremena, ali kao posljedica mogu ostati ožiljci koji mogu uticati na vid.

Uznapredovali keratokonus takođe može prouzrokovati ožiljke na rožnjači, posebno na mjestu gdje je oblik čunja najistaknutiji. Ožiljci na rožnjači uzrokuju pogoršanje problema sa vidom i mogu biti jedan od razloga za transplataciju rožnjače.

OCIJENITE OVAJ ČLANAK:
Sending
User Review
5 (1 vote)
Bojan Kozomara

Bojan Kozomara

Dr Bojan Kozomara je doktor medicine, specijalista oftamologije, rođen 30.12.1978. godine u Banjaluci. Na Medicinskom fakultetu u Banjaluci diplomirao je 2004. godine, a 2009. godine specijalizovao se za oblast oftamologije. 2016. godine postao je magistar medicinskih nauka iz oblasti oftamologije. Svoju profesiju usavršio je na Klinici za očne bolesti, VMA Beograd, Srbija, te na Klinici Oculistica Universita „Careggi“, u Firenci, Italija.