Bolesti i stanja

Leukoplakija

Leukoplakija je naziv kojim se označavaju bijele promjene u usnoj šupljini (bijele mrlje: leuko što znači “bijelo”, a plakia što znači “zakrpa”), a može se pojaviti na različitim djelovima sluznice usne šupljine. Iako često ne daje simptome u usnoj šupljini, leukoplakija se također svrstava u grupu potencijalno premalignih poremećaja te je kao takvu treba posmatrati. 

U usnoj šupljini leukoplakija se obično vidi kao asimptomatske bijele ili sivkaste promjene koje mogu imati različite teksture površine poput glatke, hrapave, sa debelog keratinskog sloja (hiperkeratoza), valovite, a dijagnosticiraju se pregledom. 

Kod koga se najčešće javlja leukoplakija?

Leukoplakija se obično javlja u osoba starijih od 40 godina, u manje od 1% stanovništva s godišnjim rizikom od transformacije od 2% do 3%. Treba spomenuti da se mnogo češće pronalazi kod pušača kod kojih je ustanovljen i veći procent malignih alteracija. Također ustanovljeno je da postoji veća sklonost za pojavu leukoplakije kod muškaraca. Češće lokacija su usne, jezik, sluznica obraza, desnima ali i poda usne šupljine.

Šta su uzroci leukoplakije?

Tačan uzrok leukoplakije je nepoznat, a dosadašnja istraživanja su utvrdila da upotreba duhana, uključujući i pušenje i žvakanje duhana, jedan od faktora koji se smatra odgovornim za nastanak leukoplakije. Dugotrajna uporaba alkohola također pridonosi nastanku leukoplakije. Dugotrajne iritacije sluznice lošim ispunima, oštećenim zubima ili lošim protetskim radovima također mogu biti uzrok ovih promjena. Hronično trenje i oštećenje sluznice uzrokuje promjene u stanicama koje se klinički vide kao bijele keratotične površine.

Prisutnost mikroorganizama poput Candidae albicans i humanog papiloma virusa (HPV) se također navode kao etiološki faktori u nastanku leukoplakije, a Epstein-Barr virus je povezan sa nastankom vlastaste leukoplakije koje je jedan od oblika ove promjene u usnoj šupljini.

Osobe s HIV-om ili AIDS-om su imaju veću vjerovatnoću za pojavu leukoplakije. Iako je upotrebom antiretrovirusnih lijekova smanjen broj slučajeva, dlakava leukoplakija i dalje utječe na veliki broj HIV pozitivnih osoba te može biti jedan od prvih znakova infekcije HIV-om. Pojava vlastaste leukoplakije također može biti znak da antiretrovirusna terapija ne uspijeva.

Trebate li posjetiti stomatologa?

Ponekad promjene i ranice u ustima mogu biti neugodne, bolne ali i bezopasne i kratkog trajanja. Međutim, nekada čak i te male promjene koje mogu biti i potpuno bezbolne predstavljaju znak ozbiljnog oboljenja koje je potrebno liječiti. Potrebno je da posjetite stomatologa ako primjetite bijele lezije ili ranice koje ne prolaze u periodu od dvije sedmice, kao i bijele, crvene i tamne mrlje koje također možete vidjeti duže od dvije sedmice. Kod ovakvih promjene u usnoj šupljini stomatolog će Vas vjerovatno uputiti specijalisti oralne medicine zbog dijagnostike i liječenja. U dijagnostici promjena ove vrste koriste se i metode uzimanja uzoraka sluznice, biopsije i patohistološke analize uzoraka. Dijagnostika i kontrola promjena ove vrste je izuzetno značajna zbog moguće transformacije u maligno oboljenje. 

Kako se liječi leukoplakia?

Primarno je potrebno ustanoviti moguće etiološke faktore i eliminisati ih. Na primjer, ukoliko je pacijent sa leukoplakijom pušač ili osoba koja konzumira alkohol svakako će prvi korak biti prestanak konzumacije cigareta ili alkohola. Mogućnosti terapije podrazumjevaju upotrebu retionoida i hirurško uklanjanje promjena. 

OCIJENITE OVAJ ČLANAK:
Sending
User Review
5 (1 vote)

Zerina Hadžić Smajić

Dr. Zerina Hadžić je doktor stomatologije i magistar stomatoloških nauka.  Primarno polje interesovanja su joj oralno zdravlje i estetska stomatologija.